Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Ol “Brata Blong Polan”—?From Wanem Man i Agensem Olgeta?

Ol “Brata Blong Polan”—?From Wanem Man i Agensem Olgeta?

Ol “Brata Blong Polan”—?From Wanem Man i Agensem Olgeta?

Long 1638, gavman blong Polan i mekem bigfala trabol long wan smol grup blong skul, we i karem nem ya, Brata Blong Polan. Long taem ya, oli spolem wan jos mo wan mesin blong prentem buk, we i blong smol grup ya. Oli satem Yunivesiti blong Raków, mo oli sanemaot ol tija blong yunivesiti ya.

Twanti yia biaen, gavman i mekem trabol ya i kam bigwan moa. Oli givim oda long evri memba blong grup ya, we namba blong olgeta i bitim 10,000, se oli mas aot long kantri. ?Olsem wanem trabol ya i kam moa nogud long wan kantri, we long taem ya, man i fri blong jusum skul blong hem long olgeta ples long Yurop? ?Ol Brata Blong Polan oli mekem wanem trabol we i pulum gavman blong agensem olgeta tumas olsem?

TRABOL ya i stat taem ol defren tingting long saed blong bilif i kamaot insaed blong Calvin Jos blong Polan. Wan bigfala samting we i mekem trabol ya i kamaot, hemia tijing blong Triniti. Ol lida blong wan grup insaed long jos oli sakemaot tijing ya. Oli talem se Triniti i no stanap long Baebol. Samting ya i mekem se ol lida blong jos oli kros, mo i mekem tu se smol grup ya i seraot long jos.

Ol man blong Calvin Jos oli kolem smol grup ya se ol Arian. * Be niufala grup ya i jusum nem ya se Ol Kristin no Ol Brata Blong Polan. Ol man oli stap kolem olgeta tu se ol Socinian. Oli kolem olgeta olsem from we Laelius Socinus blong Itali i folem tingting blong Servetus mo nefiu blong hem, Faustus Socinus, nao Socinus i go long Polan mo i kam wan lida blong grup ya.

Long taem ya, wan haeman long Polan, Jan Sienieński, i wantem givim wan samting long niufala jos. Hem i kolem samting ya se “wan ples we i kwaet” blong jos ya i save gru gud. Man ya i gat wan spesel raet we king blong Polan i givim long hem. From samting ya, hem i stanemap taon ya, Raków, we i kam stamba ples blong ol Socinian long Polan. Sienieński i givim raet long ol man long taon ya blong mekem plante samting we oli wantem. Wan long ol raet ya se man i fri blong jusum skul blong hem.

Ol man blong wokem ol samting long wud mo ston, ol dokta, ol man blong wokem meresin, ol man blong taon, mo ol haeman blong ol defren skul, oli wantem kam stap long taon ya. Mo tu, plante minista blong ol skul oli aot long Polan, Lituania, Transilvania, Franis, mo Inglan, oli kam long Raków. Be olgeta ya we oli kam, i no evriwan oli folem bilif blong ol Socinian. Taswe, long ol tri yia we oli kam biaen, stat long 1569 kasem 1572, Raków i kam wan ples blong tokbaot plante samting long saed blong jos. ?Wanem risal blong samting ya?

Wan Haos i Seraot

Ol Socinian * oli seraot long tu grup. Wan grup i folem ol tingting we i narakaen lelebet, mo narafala grup i folem ol tingting we oli moa stret. Nating se oli gat ol defren tingting, be bilif blong olgeta evriwan i makemaot olgeta se oli defren long ol narafala skul. Oli no bilif long Triniti, oli no baptaesem ol bebi, oli no joen long ami, mo oli no mekem wan wok long gavman. Mo tu, oli no bilif se hel i wan ples blong harem nogud. Antap long ol samting ya, oli no joen long ol bigfala lafet blong skul.

Ol pris blong Calvin Jos mo Katolik, oli stat agensem grup ya. Be ol minista blong Socinian oli yusumgud jans ya we man i fri blong jusum skul blong hem, ale, oli stap talemaot tingting blong olgeta long ol man. Ol king blong Polan, olsem tufala man ya Sigismund 2 Augustus mo Stephen Báthory, oli sapotem raet ya.

Bigfala Wok Blong Budny

Calvin Jos i wokem wan Baebol we, long taem ya, plante man oli yusum. Be Baebol ya i no givhan nating long plante man we oli ridim. Translesen ya i no kamaot long ol faswan lanwis, be i kamaot long Latin Vulgate mo wan Franis Baebol we ol man oli yusum long taem ya. Wan man blong stadi i talem se: “From we oli wantem mekem toktok i naes, oli no folemgud trufala mining blong ol faswan hanraet mo oli jenisim sam samting.” Hemia wan Baebol we i gat plante mastik. Taswe, oli askem man ya blong stadi, Szymon Budny, blong stretem ol mastik ya. Be Budny i talem se i moa isi long hem blong tanem wan niufala Baebol bitim we hem i stretem ol mastik long Baebol ya. Budny i statem wok ya samwe long 1567.

Taem Budny i stap tanem Baebol ya, hem i jekemap gud evri wod mo evri rod blong yusum ol wod ya. I no gat wan man Polan i bin mekem olsem bifo. Sipos Budny i no save mining blong wan vas long Hibru lanwis, hem i raetem smol tok klosap long vas ya blong talem se hem i tanem vas ya stret olsem we oli raetem long Hibru lanwis. Sipos hem i luk se i nidim blong ademap ol niufala tok, hem i yusum ol tok we oli isi blong kasem save, mo we ol man Polan oli stap yusum evridei long taem blong hem. Tingting blong hem se ol man we oli ridim Baebol ya, oli mas kasem save long samting we i tru mo i stret.

Budny i tanem fulwan Baebol ya long 1572. Be olgeta we oli prentem Baebol ya, oli jenisim Grik haf blong Baebol we hem i bin tanem. Nating se i olsem, Budny i gohed blong jekemap fulwan Baebol ya bakegen, mo hem i finisim wok ya tu yia biaen. Grik haf blong Baebol we Budny i tanem i moa gud i winim ol faswan translesen long lanwis Polan. Mo tu, long plante vas, Budny i putum bak nem blong God, Jeova, long stret ples blong hem.

Long en blong ol yia 1500, mo long ol toti yia afta long 1700, taon ya Raków, we i stamba ples blong niufala grup ya, i kam wan ples blong skul mo ol man we i gat hae save. Ol lida blong ol Brata Blong Polan, mo ol man blong raetem buk, oli raetem sam traket mo sam buk, ale oli seremaot long ol man.

Oli Leftemap Edukesen

Wok blong ol Brata Blong Polan blong prentem buk i stat kam bigwan moa samwe long yia 1600. Long taem ya, oli putumap wan mesin blong prentem buk long Raków. Mesin ya i save wokem ol smol traket mo ol bigfala buk long plante defren lanwis. Smoltaem biaen, Raków i kam wan senta blong prentem buk mo hem i moagud i winim ol narafala ples blong prentem buk long Yurop. Ating long ol 40 yia biaen, oli prentem 200 buk mo traket long mesin ya. Ol Brata Blong Polan oli gat wan kampani blong wokem pepa we i stap klosap, mo kampani ya i stap givim ol gudfala pepa blong mekem wok ya.

Smoltaem biaen, ol Brata Blong Polan oli luksave se oli mas givim edukesen long ol memba blong olgeta, mo long ol narafala tu. Taswe, oli stanemap Yunivesiti blong Raków long 1602. Ol pikinini boe blong ol Brata Blong Polan, mo ol pikinini boe blong ol Katolik mo Protestan, oli go skul long yunivesiti ya. Nating se yunivesiti ya i wan ples blong tijim ol samting long saed blong skul, ol studen oli lanem sam samting moa. Oli lanem sam niufala lanwis, ol samting long saed blong laef, bisnes, histri, loa, tingting, sayens, matematik, meresin, mo spot tu. Yunivesiti ya i gat wan bigfala laebri, we oltaem i stap kam big moa, from mesin blong prentem ol buk we i stap long taon ya.

Taem ol yia 1600 oli stap gohed, i luk olsem se grup blong ol Brata Blong Polan bambae i stap kam bigwan moa. Be i no olsem.

Jos mo Gavman Oli Agens

Zbigniew Ogonowski, wan man we i stadi long Skul blong Sayens long Polan, i eksplenem se: “Klosap long yia 1640, ol Arian long Polan oli stat godaon kwiktaem.” Hemia from we ol pris blong Katolik oli stap gohed blong mekem i strong long olgeta. Ol pris ya oli yusum evri rod, olsem ol giaman tok, blong spolem ol Brata Blong Polan. Ol pris ya oli faenem moa jans blong mekem olsem taem ol samting long saed blong politik oli stap jenis long Polan. Niufala king blong Polan, Sigismund 3 Vasa, hem i wan enemi blong ol Brata Blong Polan. Ol king we oli kam biaen long hem, antap moa John 2 Casimir Vasa, oli sapotem ol fasin agens we Katolik Jos i mekem blong blokem ol Brata Blong Polan.

Fasin agens i kam moa strong taem toktok i goraon se sam studen blong Raków oli spolem wan kros blong jos. Samting ya nao i kam olsem wan eskius blong spolem ples blong ol Brata Blong Polan. Oli putum man we i lukaot long yunivesiti long kot, mo oli talem se hem i stap ‘mekem nogud fasin i gru’ from we hem i sapotem Yunivesiti blong Raków, mo mesin blong prentem ol buk. Oli talem se ol Brata Blong Polan oli stap mekem ol samting agens long gavman, oli mekem rabis fasin long saed blong seks, mo laef blong olgeta i nogud. Gavman i tekem disisen blong satem Yunivesiti blong Raków, mo blong spolem mesin blong prentem buk mo jos blong ol Brata Blong Polan. Oli givim oda se olgeta Brata Blong Polan oli mas aot long taon. Oli ronem ol tija blong yunivesiti ya, oli aot long kantri ya, mo oli talem long ol tija ya se sipos oli kambak, bambae oli kilim olgeta oli ded. Ol Brata Blong Polan oli muf i go long ol ples we i moa sef, olsem Silesia mo Slovakia.

Long 1658, gavman i givim tri yia long ol Brata Blong Polan blong salem ol graon blong olgeta mo aot long kantri ya. Biaen, oli jenisim loa ya. Oli givim tu yia nomo long olgeta blong mekem olsem. Afta long taem ya, oli talem se bambae oli kilim i ded eni man we i talem se hem i folem bilif blong ol Brata Blong Polan.

Sam long ol Socinian oli muf i go long Netalan. Long ples ya, oli gohed wetem wok blong olgeta blong prentem ol buk. Long Transilvenia, i gat wan kongregesen i stap go kasem ol yia 1700. Samtaem oli mekem miting tri taem evri wik. Long ol miting ya, oli singsing long ol sam, lesin long ol tok we i kamaot long Baebol, mo ridim wan buk we i eksplenem ol tijing blong olgeta. Blong meksua se kongregesen i stap klin oltaem, oli stretem mo givim advaes long man we i mekem i rong. Sipos man ya i no wantem lesin, oli putumaot hem.

Ol Brata Blong Polan oli ol man blong stadi long Tok blong God. Oli bin faenem sam nambawan trutok, mo oli wok strong blong talemaot ol trutok ya long ol narafala. Be sloslou, oli go laef wanwan olbaot long ol ples long Yurop, nao i hadwok blong holemtaet fasin joen blong olgeta. Biaen, grup ya blong ol Brata Blong Polan i lus.

[Ol futnot]

^ Wan pris blong Alexandria, nem blong hem Arius (250-336 K.T.), i talem se Jisas i daon moa long Papa. Kaonsel blong Naesia i sakemaot tingting ya blong Arius long yia 325 K.T.—Lukluk Wekap! blong Jun 22, 1989, pej 27, (Inglis).

^ Lukluk Wekap! blong Novemba 22, 1988, pej 19, (Inglis) “The Socinians—Why Did They Reject the Trinity?”

[Tok blong pija long pej 23]

Wan haos we wan minista blong ol Socinian i bin stap long hem

[Tok blong pija long pej 23]

Antap: Raków tede; long raetsaed, hemia haos blong ol pris we oli wokem long 1650 blong blokem ol rod blong “Arianism”; daon: Long ples ya, ol Katolik pris oli putumap wan kros blong traem statem rao wetem ol Brata Blong Polan

[Credit Line blong pija long pej 21]

Title card of Biblia nieświeska by Szymon Budny, 1572