Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Rere Blong Lego Tingting Blong Yu Mo Skelemgud Ol Samting

Rere Blong Lego Tingting Blong Yu Mo Skelemgud Ol Samting

Rere Blong Lego Tingting Blong Yu Mo Skelemgud Ol Samting

“Yu mas talem bakegen mo bakegen long olgeta se oli mas . . . rere blong lego tingting blong olgeta.”—TAETAS 3:1, 2, futnot long NW.

1, 2. ?Baebol i talem wanem long saed blong fasin we man i rere blong lego tingting blong hem, mo from wanem i stret we yumi gat fasin ya?

JEOVA, Papa blong yumi long heven we i lavem yumi, hem i gat bigfala waes. Yumi ol man we hem i wokem, yumi mas lukluk i go long hem blong hem i lidim yumi. (Sam 48:14) Disaepol Jemes i talem long yumi se ‘fasin blong man we i kasem waes we i kam long heven, hem i klin gud, mo hem i man blong pis, i kwaet man [“rere blong lego tingting blong hem,” futnot long NW], i man blong joen gud long narafala man, mo i man we i gat sore long man. Waes blong man ya i gat plante gudfala frut long laef blong hem. Hem i no save jajem man long fasin we i no stret, mo hem i no save giaman.’—Jem. 3:17.

2 Aposol Pol i givim advaes ya se: “Yufala i mas soemaot long olgeta man, we yufala i kwaet man [“rere blong lego tingting blong yufala,” Kingdom Interlinear].” * (Fil. 4:5) Jisas Kraes hem i Masta mo i Hed blong Kristin kongregesen. (Efes. 5:23) I impoten tumas we yumi gat fasin blong kwaet man, we yumi rere blong lego tingting blong yumi mo stap daon long Kraes blong letem hem i lidim yumi, mo i gud yumi gat fasin ya tu, taem yumi wok wetem ol narafala man.

3, 4. (a) Talem sam eksampol we oli soem se gudfala samting i save kamaot taem yumi rere blong lego tingting blong yumi. (b) ?Bambae yumi tokbaot wanem long stadi ya?

3 Taem yumi skelemgud ol samting nao yumi rere blong lego tingting blong yumi, samting ya i save mekem i gud long yumi. Tingbaot sam eksampol blong samting ya: Long Inglan, taem oli faenemaot we sam teroris oli wantem putum bom long plen, gavman i putum loa we i blokem man blong oli no moa save karem sam samting i go wetem olgeta long plen olsem we oli bin mekem bifo. Nating se i gat jenis ya, ol man oli agri nomo blong folem ol loa ya blong sekiuriti. Wan narafala eksampol hemia taem yu draevem wan trak. Yu save se yu mas gifwe long narafala trak long wan raonabaot from we samting ya i mekem se i no gat aksiden mo i mekem we ol trak oli rongud, oli no fasfas.

4 Plante long yumi maet i faenem i had blong lego tingting blong yumi. Blong halpem yumi, bambae yumi tokbaot tri samting long saed blong fasin ya: wanem i mas pulum yumi blong gat fasin ya, wanem tingting we yumi gat long saed blong ol man we oli lidim yumi, mo yumi mas rere blong lego tingting blong yumi gogo kasem wanem mak.

?From Wanem Yumi Mas Rere Blong Lego Tingting Blong Yumi?

5. ?Long Loa blong Moses, wanem samting we maet i pulum wan slef blong wantem gohed blong wok slef blong masta blong hem?

5 I gat wan eksampol blong bifo we i soemaot wanem gudfala samting i mas pulum wan man blong i rere blong lego tingting blong hem. Loa blong Moses i talem se sipos wan Hibru i pemaot wan narafala Hibru blong i kam slef blong hem, slef ya bambae i wok gogo kasem sikis yia nao long namba seven yia hem i mas gofri. Sipos hem i no wok sikis yia yet be Jubili i kam, slef ya i mas go fri. Be maet wan slef i no wantem go fri, hem i wantem gohed blong wok slef blong masta blong hem. (Ridim Eksodas 21:5, 6.) ?Wanem maet i pulum slef blong mekem olsem? Hemia lav we slef ya i gat long masta blong hem. Maet masta ya i wan gudfala man, ale slef ya i laekem hem tumas mo i wantem gohed blong wok blong masta ya.

6. ?Olsem wanem lav i joen wetem fasin ya we yumi rere blong lego tingting blong yumi?

6 Long sem fasin, lav we yumi gat long Jeova i pulum yumi blong givim laef blong yumi i go long hem mo holem promes we yumi mekem long hem. (Rom 14:7, 8) Aposol Jon i raetem se: “Sipos yumi lavem God, hemia i min se yumi stap folem ol tok blong hem. Mo ol tok blong hem i no strong tumas blong folem.” (1 Jon 5:3) Lav ya i pulum man blong i no tingbaot hem wan nomo. (1 Kor. 13:4, 5) Taem yumi joen mo wok wetem ol narafala man, lav we yumi gat long olgeta bambae i pulum yumi blong tingbaot olgeta fastaem i bitim yumi wan. Yumi no letem fasin blong tingbaot yumi wan nomo i bos long yumi, be yumi tingbaot wanem we ol narafala oli wantem.—Fil. 2:2, 3.

7. ?Olsem wanem fasin we yumi rere blong lego tingting blong yumi i impoten long Kristin minista wok blong yumi?

7 Ol toktok mo ol fasin blong yumi tu oli no mas mekem narafala i foldaon. (Efes. 4:29) Yes, lav bambae i pusum yumi blong yumi no wantem mekem wan samting we i save blokem ol man blong defdefren kantri mo kalja blong oli kam man blong wok blong Jeova. Blong mekem samting ya, plante taem bambae yumi mas lego prapa tingting blong yumi. Tingbaot ol misinari sista we maet oli lan blong pentem fes blong olgeta no blong werem sam stael blong klos. Be taem oli go long narafala kantri blong mekem wok blong misinari, oli rere nomo blong jenisim samting we oli lan blong mekem, from we oli no wantem se ol manples oli gat nogud tingting long saed blong olgeta, mo oli no wantem mekem ol narafala Kristin oli foldaon.—1 Kor. 10:31-33.

8. ?Olsem wanem lav we yumi gat long God i save halpem yumi blong stap “daon”?

8 Lav we yumi gat long Jeova i halpem yumi blong sakemaot fasin praod. Taem ol disaepol oli rao se hu long olgeta i hae moa, Jisas i tekem wan pikinini i kam stanap fored long olgeta. Nao hem i talem long olgeta se: “Man we i wantem ona long mi, nao i tekem pikinini ya, i stap lukaot gud long hem, i olsem we hem i tekem mi, i stap lukaot gud long mi. Mo man we i tekem mi, i stap lukaot gud long mi, hem i mekem long man ya we i sanem mi mi kam. Long fasin ya nao, man we i daon moa long yufala evriwan, hem i hae moa long yufala.” (Luk 9:48; Mak 9:36) Maet wanwan long yumi i faenem se i hadwok tumas blong gat fasin blong man we i “daon moa.” Sin we yumi bon wetem mo slak fasin blong yumi we i pulum yumi blong tinghae long yumi wan, maet ol samting ya oli mekem we yumi wantem kasem hae posisen. Be tingting daon i save halpem yumi blong lego ol tingting olsem.—Rom 12:10.

9. ?Man we i rere blong lego tingting blong hem, hem i luksave wanem?

9 Man we i rere blong lego tingting blong hem, hem i gat respek long ol man we God i putum antap long yumi. Olgeta trufala Kristin oli luksave impoten rul ya we God i stanemap long saed blong hu i hed blong hu. Aposol Pol i mekem samting ya i klia long ol Kristin long Korin taem hem i se: “Be i gat wan tok we mi wantem yufala i savegud mining blong hem. God, hem i hed blong Kraes, mo Kraes, hem i hed blong man, mo man, hem i hed blong woman blong hem.”—1 Kor. 11:3.

10. ?Taem yumi letem Jeova i lidim yumi, yumi soemaot wanem?

10 Taem yumi letem God i lidim yumi, yumi soemaot se yumi trastem hem olsem Papa blong yumi we i gat lav. Hem i save evri samting we i hapen mo hem i blesem yumi folem ol samting ya. I gud blong tingbaot samting ya taem ol man oli no soem respek long yumi no maet oli kam kros mo oli rao bigwan long yumi. Pol i raetem se: “Oltaem, long saed blong yufala, yufala i mas traehad blong faenem rod blong yufala i gat pis wetem olgeta man.” Pol i makemgud poen ya taem hem i givim advaes ya se: “Ol fren. Sipos wan man i spolem yufala, bambae yufala i no givimbak fasin ya long hem bakegen. Yufala i mas livim hem i stap, blong God bambae i jajem hem, i givim panis long hem, from we Baebol i talem se, ‘Hae God i talem se, “Fasin ya blong givimbak long man we i mekem i nogud, mi nomo mi gat raet blong mekem. Mo mi bambae mi givimbak long olgeta.”’”—Rom 12:18, 19.

11. ?Olsem wanem yumi soem se yumi letem Kraes i lidim yumi?

11 I gat man we Jeova i putumap insaed long Kristin kongregesen mo yumi mas gat respek long oda ya we Hem i stanemap. Revelesen japta 1 i talem se Jisas Kraes i stap holem ol “sta” blong ol kongregesen long raethan blong hem. (Rev. 1:16, 20) Wan mining blong ol “sta” ya, hemia grup blong ol elda insaed long kongregesen. Ol elda ya we Jeova i jusum, oli letem Kraes i lidim olgeta mo oli folem fasin blong Kraes we hem i kaengud taem hem i wok wetem ol narafala. Olgeta man insaed long kongregesen oli agri blong stap daon long olgeta we Jisas i jusum blong givim kakae long stret taem blong hem, hemia “slef we i stret mo waes.” (Mat. 24:45-47NW) Tede, taem yumi rere blong stadi mo mekem laef blong yumi i laenap wetem wanem we slef ya i givim, yumi soemaot se yumi agri blong letem Kraes i lidim yumi. Ale, from samting ya, i gat pis mo fasin joengud.—Rom 14:13, 19.

?Yumi Rere Blong Lego Tingting Blong Yumi Gogo Kasem Wanem Mak?

12. ?From wanem yumi rere blong lego tingting blong yumi long sam samting nomo be i no long evri samting?

12 Taem yu yu rere blong lego tingting blong yu, hemia i no min se bambae yu lego bilif blong yu mo ol rul tu we God i tijim yumi blong folem. Nogat. ?Ol faswan Kristin oli mekem wanem taem ol lida blong skul oli tok strong long olgeta se oli no mas yusum nem blong Jisas blong toktok mo tijim ol man? Pita mo ol narafala aposol oli no fraet blong ansa se: “Mifala i mas obei long God, mifala i no save obei long man.” (Wok 4:18-20; 5:28, 29) Taswe, tede, taem ol man blong gavman oli traem blokem yumi blong yumi no moa talemaot gud nius, maet yumi mekem fasin blong man we i waes mo yumi jenisim ol rod blong yumi blong prij, be bambae yumi no save stop. Sipos oli putum tabu long wok blong prij long ol haos wanwan, bambae yumi traem faenem narafala rod blong toktok wetem ol man blong haos mo gohed nomo blong mekem wok ya we God i putum long han blong yumi. Sem mak long saed blong ol miting. Sipos “ol bigman blong gavman” oli putum tabu long ol miting blong yumi, yumi gohed nomo blong mekem miting long fasin haed mo long smosmol grup.—Rom 13:1; Hib. 10:24, 25.

13. ?Jisas i talem wanem long saed blong fasin blong stap daon long olgeta we oli gat posisen?

13 Taem Jisas i mekem Bigfala Toktok blong hem antap long Hil, hem i soemaot se i impoten blong stap daon long olgeta we oli gat posisen: “Sipos wan man i tekem yu yu go long kot, nao i fosem yu blong yu givim sot blong yu long hem blong stretem trabol blong yu, be yu mas givim singlet blong yu tu long hem. Mo sipos wan soldia blong ol man Rom i fosem yu blong yu karem basket blong hem wan kilometa, olsem we hem i gat raet blong mekem, be yu mas karem i go wan kilometa bakegen.” (Mat. 5:40, 41) * Taem yumi tingbaot narafala mo yumi wantem halpem olgeta, bambae yumi rere blong “go wan kilometa bakegen,” min se yumi rere blong mekem moa i bitim samting ya nomo we oli askem yumi blong mekem.—1 Kor. 13:5; Taet. 3:1, 2.

14. ?From wanem yumi neva mas letem apostasi i winim yumi?

14 I gud blong gat fasin ya we yumi rere blong lego tingting blong yumi blong folem tingting blong narafala, be hemia i no min se bambae yumi lesin long toktok blong ol man blong apostasi. * Yumi mas strong mo yumi mas soemaot klia se yumi no agri wetem toktok blong ol man blong apostasi, from we long rod ya nao yumi save holemtaet trutok i stap klin, mo yumi save holemtaet fasin joengud blong kongregesen. Pol i tokbaot ol ‘giaman brata’ i se: “Mifala i no letem olgeta oli winim mifala nating, from we mifala i wantem tumas blong holemtaet trutok blong gud nius ya, blong bambae yufala i save kasem stret.” (Gal. 2:4, 5) Sipos i gat man blong apostasi we i agensem kongregesen, ol trufala Kristin bambae oli holem strong long samting we i stret.

Ol Elda Oli Mas Rere Blong Lego Tingting Blong Olgeta

15. ?Olsem wanem ol elda oli save rere blong lego tingting blong olgeta taem oli miting wanples?

15 Ol brata we oli gat wok blong elda oli mas nafgud blong holem wok ya. Wan long ol samting we i mekem se oli nafgud, hemia sipos oli man we oli rere blong lego tingting blong olgeta. Pol i tokbaot ol elda i se: “Man olsem . . . hem i mas wan kwaet man [“wan man we i rere blong lego tingting blong hem wan,” futnot long NW].” (1 Tim. 3:2, 3) Samting ya i impoten tumas taem ol elda oli miting wanples blong tokbaot ol nid blong kongregesen. Samtaem i gat sam desisen we oli mas mekem. Long taem olsem, i no nid we wanwan elda i mas talem tingting blong hem, be evriwan i welkam blong toktok. Taem oli stap storian tugeta, maet tingting blong wan elda i defren long tingting blong narafala elda. Be taem storian i gohed mo i gat pruf we i laenap wetem ol rul blong Baebol, maet tingting blong elda ya i jenis. Wan elda we i bigman long tingting blong hem bambae i no sakemaot tingting blong ol narafala mo holemtaet tingting blong hem, be bambae hem i rere blong lego prapa tingting blong hem blong akseptem tingting blong ol narafala. Taem storian i jes stat maet tingting blong evriwan i no sem sem mak, be taem oli tingting gud mo oli prea, evriwan i save joen gud long wan tingting nomo sipos oli gat tingting daon mo oli rere blong lego prapa tingting blong olgeta.—1 Kor. 1:10; ridim Efesas 4:1-3.

16. ?Wanem fasin we wan elda i mas soemaot?

16 Wan elda i mas traehad blong leftemap rul blong God long evri samting we hem i mekem. Hem i soemaot samting ya taem hem i lukaot long ol sipsip blong God tu, taswe hem i keagud long olgeta mo i kaengud long olgeta. Pita i raetem se: “Yufala i mas lukaotgud long ol man we God i givim long yufala, olsem we man blong lukaot long sipsip i stap lukaotgud long ol sipsip blong hem. Yufala i mas lukaotgud long olgeta, we tingting blong yufala i glad blong mekem, olsem we God i wantem. I nogud yufala i mekem wok ya we tingting blong yufala i no glad. Mo i nogud yufala i mekem blong kasem pei long hem. Yufala i mas mekem from we tingting blong yufala i glad long hem.”—1 Pita 5:2, Nyutesteman wetem Ol Sam long Bislama.

17. ?Olsem wanem evriwan long kongregesen i save soem fasin ya we oli rere blong lego prapa tingting blong olgeta?

17 Ol olfala oli tangkiu bigwan long ol yangfala we oli halpem olgeta insaed long kongregesen mo oli gat respek long ol yangfala ya. Ale ol yangfala tu oli gat respek long ol olfala we oli spenem plante yia finis long wok blong Jeova. (1 Tim. 5:1, 2) Ol elda oli traem faenem ol brata we oli naf blong holem wok insaed long kongregesen, mo oli trenem olgeta blong lukaot long ol sipsip blong God. (2 Tim. 2:1, 2) Evri Kristin wanwan i mas tinghevi long advaes ya we tabu spirit i pulum Pol blong raetem se: “Yufala i mas obei long olgeta we oli stap lidim yufala, mo yufala i mas stap aninit long olgeta [“rere blong lego tingting blong yufala,” futnot]. Olgeta ya oli stap lukaotgud long laef blong yufala, from we oli mas talemaot long God se oli holem wok ya olsem wanem. I gud yufala i mekem we ol man ya oli glad blong mekem wok ya, i nogud oli harem se oli taed long wok ya, from we samting ya i save spolem yufala.”—Hib. 13:17NW.

Rere Blong Lego Prapa Tingting Blong Yu Insaed Long Famle

18. ?From wanem i impoten we wanwan man insaed long famle i rere blong lego prapa tingting blong hem?

18 Olgeta man insaed long famle oli nidim tu blong gat fasin ya we oli rere blong lego tingting blong olgeta. (Ridim Kolosi 3:18-21.) Baebol i talem klia wanwan wok blong ol memba blong famle we oli Kristin. Papa hem i hed blong waef mo hem nao i gat wok blong tijim ol pikinini. Mama i mas luksave se man blong hem nao i bos long famle, mo ol pikinini oli mas traehad blong obei, hemia i save mekem Masta i glad. Wanwan man insaed long famle i save givhan blong mekem we laef long hom i gat pis mo evriwan i joengud sipos wanwan long olgeta i rere blong lego tingting blong hem taem i stret blong mekem olsem. I gat sam eksampol long Baebol we oli soemaot samting ya.

19, 20. (a) ?Olsem wanem eksampol blong Ilae i defren long eksampol blong Jeova? (b) ?Wanem ol lesen we ol papa mama oli save lanem long ol eksampol ya?

19 Taem Samuel i pikinini yet, Ilae i hae pris long Isrel. Tufala pikinini boe blong Ilae, nem blong tufala Ofni mo Finehas, “tufala i stap mekem ol fasin we i no stret” mo “tufala i no tinghevi nating long Hae God.” Ilae i harem nius blong ol samting we tufala pikinini blong hem i stap mekem, mo hem i harem nius tu se tufala i stap slip wetem ol woman we oli stap wok long yad blong Haos Tapolen blong Jeova. ?Ale, hem i mekem wanem? Ilae i talem long tufala se sipos sin blong tufala i agensem Jeova, bambae i no gat man we i save givhan long tufala. Be Ilae i no stretem olgeta mo i no panisim tufala. From samting ya, tufala i gohed nomo blong mekem ol fasin nogud. Ale, Jeova nao i mekem stret fasin i kamaot taem hem i kilim tufala ya i ded. Taem Ilae i harem we tufala boe blong hem tufala i ded, Ilae tu i ded. !Sore tumas we stori ya i finis olsem! I klia se fasin blong Ilae we hem i lego tingting blong hem blong folem tingting blong ol pikinini blong hem, i no stret nating from we hemia i letem tufala pikinini ya i gohed nomo long fasin nogud.—1 Saml. 2:12-17, 22-25, 34, 35; 4:17, 18.

20 Wan narafala stori i soemaot samting we i defren olgeta. Hemia long saed blong fasin we God i mekem long ol enjel blong hem. Long wan vison, profet Mikaea i luk we Jeova i miting wetem ol enjel blong Hem. Jeova i askem hu long ol enjel ya i wantem trikim King Ehab blong Isrel blong mekem rabis king ya i foldaon. Jeova i lesin long defdefren tingting blong ol spirit pikinini ya blong hem. Ale, wan enjel i talem se hem bambae i go trikim king ya. Jeova i askem hem se bambae hem i mekem samting ya olsem wanem. Afta we enjel ya i talemaot rod we bambae hem i yusum, Jeova i agri mo i letem enjel ya i mekem samting we hem i talem. (1 King 22:19-23) Ol famle tede oli save lanem gudfala lesen from stori ya long saed blong fasin blong lego tingting blong yumi. I gud sipos wan hasban mo papa we i Kristin, i lesin long wanem tingting we waef blong hem mo ol pikinini blong hem tu oli gat. Long sem fasin, waef mo ol pikinini i mas tingbaot tu se taem oli givim tingting blong olgeta, oli no mas kros sipos papa i no folem tingting ya. Olgeta tu oli mas rere blong lego tingting blong olgeta wan blong stap daon long papa, we, folem Baebol, hem i gat raet blong tekem ol desisen insaed long famle.

21. ?Bambae yumi tokbaot wanem long nekis stadi?

21 !Yumi tangkiu bigwan long Jeova we lav blong hem mo waes blong hem i pulum hem blong mekem yumi tingbaot se yumi mas rere oltaem blong lego tingting blong yumi wan! (Sam 119:99) Long nekis stadi bambae yumi tokbaot olsem wanem yumi save glad long mared blong yumi taem yumi rere blong lego tingting blong yumi long fasin we i skelgud.

[Ol futnot]

^ par. 2 I had blong faenem wan stret tok long Inglis mo long Bislama tu, we yumi save yusum oltaem blong tanem Grik tok ya we aposol Pol i yusum. Wan buk i tokbaot mining blong tok ya (we samtaem long Bislama oli tanem i kam “kwaet man” mo long Inglis oli tanem i kam “reasonableness”) mo i talem se hem i minim fasin we man i ‘rere blong lego samting we hem i gat raet long hem nao i tingbaot narafala fastaem mo i kaengud long narafala.’ I min se man ya bambae i no mekem i strong long narafala blong folem wan loa, no bambae i no fosem narafala blong folem tingting blong hem. Taswe long stadi ya bambae yumi traem yusum moa tok ya “rere blong lego tingting blong yumi.”

^ par. 13 Lukluk haf ya ‘Sipos Hem i Fosem Yu Blong Karem Basket Blong Hem’ long Wajtaoa Februari 15, 2005, pej 23-26.

^ par. 14 Fasin blong lego trufala bilif mo agensem hem.

?Bambae Yu Yu Ansa Olsem Wanem?

• ?Wanem gudfala frut i save kamaot taem yumi rere blong lego tingting blong yumi?

• ?Olsem wanem ol elda oli save soemaot se oli rere blong lego tingting blong olgeta wan?

• ?From wanem i impoten we wanwan man insaed long famle oli rere blong lego tingting blong olgeta?

[Kwestin]