Skip to content

Al lo konteni

Bann fanmir Kretyen ki swiv legzanp Zezi!

Bann fanmir Kretyen ki swiv legzanp Zezi!

Bann fanmir Kretyen ki swiv legzanp Zezi!

“Kris . . . [in les] pour zot en legzanp pour zot swiv.”—1 PYER 2:21.

1. (a) Ki rol Garson Bondye ti annan pandan kreasyon? (b) Ki mannyer Zezi i santi vizavi limanite?

LER Bondye ti fer lesyel ek later, son Garson premye ne ti travay akote li konman “en zouvriye abil.” Garson Bondye ti osi donn lanmen son Papa ler Zeova ti kree tou sa gran kantite diferan zannimo ek plant ki egziste lo later e ler I ti prepar Paradi kot bann imen ki ti pou ganny kree dan son resanblans ti pou viv. Garson Bondye ki plitar ti ganny apele Zezi ti annan bokou lanmour pour limanite, “son plezir ti . . . avek bann garson zonm.”—Prov. 8:27-31; Zen. 1:26, 27.

2. (a) Ki led Zeova in fourni pour limanite enparfe? (b) Dan ki laspe lavi Labib i donn gidans?

2 Apre ki premye koup imen ti fer pese, liber bann imen anba pese ti vin en keksoz enportan dan plan Bondye. Zeova ti fer li posib atraver sakrifis Kris oubyen ranson. (Rom. 5:8) Deplis, Zeova in fourni son Parol, Labib ki donn bann imen en gidans pour zot kapab pli byen fer fas avek lenperfeksyon imen. (Ps. 119:105) Dan son Parol, Zeova i donn gidans ki ed bann imen pour annan bann fanmir ki ere e for. Konsernan maryaz, liv Zenez i dir ki en zonm i devret “atase avek son madanm e zot devret vin en sel laser.”—Zen. 2:24.

3. (a) Ki Zezi ti ansennyen lo maryaz? (b) Ki nou pou etidye dan sa lartik?

3 Ler i ti lo later, Zezi ti byen montre ki depi o konmansman maryaz ti sipoze en keksoz permanan. I ti donn serten prensip ki ler i ganny met an pratik i ed bann dimoun dan fanmir evit bann kondwit ek latitid ki kapab met an danze maryaz e osi boner dan fanmir. (Mat. 5:27-37; 7:12) Sa lartik pou ed nou etidye ki mannyer lansennyman ek legzanp Zezi ler i ti lo later, i kapab ed bann msye, madanm, paran ek zanfan pour viv en lavi ere e agreab.

Ki mannyer en mari Kretyen i kapab onor son madanm?

4. Ki similarite i annan ant rol Zezi e rol en mari Kretyen?

4 Bondye in apwent en msye konman sef fanmir, zis parey Zezi i Sef kongregasyon. Zapot Pol ti dir: “En mari i sef son madanm parey Kris i sef [kongregasyon]. Kris in sov [kongregasyon] ki son lekor. Zot, bann mari, kontan zot madanm parey Kris in kontan [kongregasyon] e in donn son lavi pour li.” (Efe. 5:23, 25) Anfet, lafason ki Zezi ti tret son bann disip in vin en model lo lafason ki bann msye Kretyen i bezwen tret zot madanm. Annou get enn de fason ki mannyer Zezi ti egzers son lotorite ki i ti’n gannyen avek Bondye.

5. Ki mannyer Zezi ti egzers son lotorite lo son bann disip?

5 Zezi ti ‘dous e annan limilite.’ (Mat. 11:29) I pa ti negliz son responsabilite e i ti pare pour pran aksyon. (Mark 6:34; Zan 2:14-17) Avek labonte, i ti donn konsey son bann disip, menm plizyer fwa ler i ti neseser. (Mat. 20:21-28; Mark 9:33-37; Lik 22:24-27) Toudmenm, Zezi pa ti dispit avek zot oubyen imilye zot. I pa ti fer zot santi ki i pa ti pou zanmen kontan zot oubyen ki zot pa ti pou zanmen kapab reisi met an pratik sa ki i ti pe ansenny zot. O kontrer, i ti felisit e ankouraz son bann disip. (Lik 10:17-21) Alor nou pa sirprann ki son bann disip ti annan respe pour li akoz i ti tret zot avek konpasyon ek lanmour!

6. (a) Ki en mari i kapab aprann atraver fason ki Zezi ti tret son bann disip? (b) Ki lankourazman Pyer ti donn bann msye?

6 Legzanp Zezi i montre bann mari Kretyen ki zot pa devret desarz zot responsabilite dan en fason dominer. O kontrer, zot devret fer li avek respe ek en lanmour senser. Zapot Pyer ti ankouraz bann msye pour imit lanmour ek legzanp Zezi dan lafason ki zot tret zot madanm e “tret zot avek respe.” (Lir 1 Pyer 3:7.) Alors, ki mannyer en mari i kapab egzers son lotorite e an menm tan tret son madanm avek respe ek loner?

7. Dan ki fason en mari i kapab onor son madanm? Donn en legzanp.

7 En mari i kapab onor son madanm par fer sir ki i pran an konsiderasyon son pwennvi ek son santiman avan i fer en desizyon ki pou afekte son fanmir. Kekfwa, i bezwen fer en desizyon konsernan sanz landrwa reste, aksepte en lot louvraz, ouswa bann desizyon dan lavi tou le zour parey kote pour al en vakans ouswa konman pour adapte bidze son fanmir pour kapab fer fas avek pri lavi ki’n monte. Vi ki son fanmir pou ganny afekte, sa msye pou demontre labonte ek bon zizman par demann pwennvi son madanm. Sa pou ed sa msye pour fer en bon desizyon ki montre ki i’n pran an konsiderasyon santiman son fanmir e osi i pou pli fasil pour son madanm siport li. (Prov. 15:22) Ler bann mari Kretyen i onor zot madanm dan sa fason, zot madanm pou demontre lanmour ek respe pour zot, e sa ki pli enportan zot pou ganny laprouvasyon Zeova.—Efe. 5:28, 29.

Ki mannyer en madanm i kapab montre en gran respe pour son msye?

8. Akoz nou devret evit move legzanp Ev?

8 Zezi in donn en legzanp soumisyon ki parfe avek bann madanm Kretyen. Pwennvi Zezi vizavi lotorite ti konpletman diferan avek latitid ki sa premye madanm ti demontre. Ev pa ti donn en bon legzanp pour tou bann madanm ki ti pou vin apre li. Bondye ti’n donn li en sef e I ti pas bann lenstriksyon atraver sa sef. Selman, Ev pa ti respekte sa laranzman. I pa ti aksepte lenstriksyon ki Adan ti donn li. (Zen. 2:16, 17; 3:3; 1 Kor. 11:3) I vre ki Ev ti ganny anbete, selman i ti’n devret demann son msye si i ti devret krwar sa lavwa ki ti pe dir li sa ki “Bondye i konnen.” Tou le kontrer, i ti fer konmsi li ki ti ansarz son msye.—Zen. 3:5, 6; 1 Tim. 2:14.

9. Ki legzanp soumisyon Zezi in kite?

9 Kanta li, Zezi ti en model parfe an sa ki konsern soumet avek son Sef. Son latitid ek son fason viv ti montre ki i pa ti anvi pran sa ki pa pour li, setadir vin egal avek son Bondye. O kontrer, “i ti renons tou sa ki i posede pour pran kondisyon lesklav.” (Fili. 2:5, 6, NW, 7) Ozordi, konman en lerwa ki pe rennyen, Zezi i annan touzour sa menm latitid. Avek limilite, i soumet anba lotorite son Papa dan tou keksoz e i siport Son lotorite.—Mat. 20:23; Zan 5:30; 1 Kor. 15:28.

10. Ki mannyer en madanm i kapab siport lotorite son msye?

10 En madanm i devret imit legzanp Zezi par siport lotorite son msye. (Lir 1 Pyer 2:21; 3:1, 2.) Annou pran en legzanp kot en madanm i kapab fer sa. Son garson i demann permisyon pour fer en serten keksoz kot i bezwen lotorizasyon son paran. Vi ki sa de paran pa’n koz lo sa size oparavan, i ti pou apropriye pour sa manman demann son garson, “Eski ou’n demann ou papa?” Si i pa’n koz avek son papa, sa madanm i devret koz lo sa size avek son msye avan desizyon i ganny fer. Deplis, en madanm Kretyen pa pou anvi kontredir son msye ouswa rezet pwennvi son msye devan bann zanfan. Si i pa dakor avek son mari lo en serten size, i pou koz avek li an prive.—Efe. 6:4.

Zezi i en legzanp pour bann paran

11. Ki legzanp Zezi in kite pour bann paran?

11 Menm si Zezi pa ti ni marye ni fer zanfan, i en legzanp ekselan pour bann paran Kretyen. Ki mannyer sa? Avek lanmour ek pasyans, i ti ansenny son bann disip an parol e an aksyon. I ti montre zot konman pour desarz sa responsabilite ki i ti’n donn zot. (Lik 8:1) Latitid ek kondwit Zezi vizavi son bann disip ti montre zot konman zot devret tret kanmarad.—Lir Zan 13:14-17.

12, 13. Ki paran i bezwen fer si i oule ki son zanfan i annan lakrent pour Bondye?

12 Zanfan i kontan imit zot paran, ki swa zot legzanp i bon ouswa move. Pour sa rezon, paran demann zot lekor: ‘Ki legzanp nou pe donn nou zanfan kot i konsern lakantite letan ki nou pas devan televizyon ek rekreasyon konpare avek letan ki nou pase pour etidye Labib e partisip dan predikasyon? Kwa ki vreman priyorite nou fanmir? Eski nou donn en bon legzanp par met premye vre ladorasyon dan nou lavi e dan bann desizyon ki nou fer?’ Lalwa Bondye i devret dabor dan leker paran si zot oule elve bann zanfan ki pou annan lakrent pour Bondye.—Det. 6:6.

13 Si paran i fer tou zot zefor pour swiv bann prensip Labib dan zot lavi tou le zour, zanfan pou remark sa byen. Prezan, zot parol ek lansennyman pou annan bokou plis pwa. Parkont, si zanfan i remarke ki paran pa toultan swiv sa ki zot ansennyen, zot kapab ariv lo konklizyon ki bann prensip Labib pa sitan enportan oubyen pratik. Finalman, zanfan pou pli fasilman tonbe ler zot anba presyon sa lemonn.

14, 15. Ki bann bon valer paran i devret devlop dan zot zanfan, e dan ki fason i kapab fer sa?

14 Bann paran Kretyen i realize ki elve zanfan i pa selman vedir donn li sa ki i bezwen lo plan materyel. Alors, i pa ti pou saz pour ansenny zot pour zis mazin pourswiv bann lobzektif ki annan pour fer avek keksoz materyel. (Ekle. 7:12) Zezi ti ansenny son bann disip ki keksoz spirityel i devret zot priyorite. (Mat. 6:33) Alors, parey Zezi, bann paran Kretyen i devret osi ed zot zanfan pour anvi pourswiv bann lobzektif spirityel.

15 En fason ki bann paran i kapab fer sa, se ler zot rod loportinite pour zot zanfan asosye avek bann ki dan servis aplentan. Pa i pou vreman ankourazan pour bann adolesan asosye avek bann pionye oubyen sirveyan rezyonal ek zot madanm. Bann misyonner, Betelit ek bann ki travay dan bann konstriksyon enternasyonal i kapab koz dan en fason vreman ankourazan lo lazwa ki zot gannyen dan servis Zeova. I evidan ki sa bann frer ek ser pou annan bann leksperyans enteresan pour rakonte si zot vizit nou. Zot legzanp ek sakrifis i kapab vreman ed en kantite ou zanfan pour fer bann bon desizyon, annan bann bon lobzektif e byen swazir ki kalite ledikasyon zot pou rode pour zot kapab soutenir zot lekor dan servis aplentan.

Zanfan—Kwa ki pou ed ou swiv legzanp Zezi?

16. Ki mannyer Zezi ti onor son paran lo later e son Papa dan lesyel?

16 Zanfan, Zezi i en tre bon legzanp pour zot osi. Se Zozef ek Mari ki ti pran swen avek Zezi, e i ti obeir zot. (Lir Lik 2:51.) I ti aksepte ki menm si zot ti enparfe, se Bondye ki ti donn zot sa responsabilite pour pran swen avek li. Pour sa rezon, Zezi ti bezwen onor zot. (Det. 5:16; Mat. 15:4) Ler i ti en adilt, Zezi ti toultan fer sa ki ti fer plezir son Papa dan lesyel e sa ti enkli reziste tantasyon. (Mat. 4:1-10) Zenn, zot osi zot pou ganny tante parler pour dezobeir zot paran. Alor, kwa ki kapab ed zot swiv legzanp Zezi?

17, 18. (a) Ki kalite presyon bann zenn i bezwen fer fas avek kot lekol? (b) Ki bann zenn i devret mazinen pour reziste sa bann presyon?

17 I tre probab ki laplipar ou bann kanmarad lekol pa fatig zot avek sa ki Labib i dir. Zot kapab pous ou pour fer keksoz ki mal e sikann ou si ou pa oule fer sa ki zot dir ou. Eski ou bann kanmarad i boufonn ou akoz ou pa oule partisip dan serten aktivite avek zot? Si i leka, ki mannyer ou reazir? Ou konn tre byen ki si ou per zot e deside pour swiv zot san reflesir, ou paran ek Zeova pou dezapwente. Ki pou ariv ou si ou swiv ou kanmarad lekol? Petet, ou annan serten lobzektif, parey vin pionye oubyen asistan ministeryel, servi dan en landrwa kot i annan bokou bezwen oubyen vin Betelit. Eski frekant ou bann kanmarad lekol pou ed ou reisi atenn ou bann lobzektif?

18 Zenn ki pe asosye avek kongregasyon, eski parler ou trouv dan en sityasyon kot ou lafwa i ganny teste? Ki ou fer dan bann ka parey? Mazin ou model, Zezi. I ti refize pour tonm dan tantasyon e i ti reste ferm pour sa ki i ti konnen i byen. Si ou mazin sa, i pou donn ou lafors pour dir fransman ou bann kanmarad lekol ki ou pa enterese pour partisip avek zot dan bann keksoz ki ou konn tre byen i mal. Parey Zezi, reste konsantre lo viv en lavi ere kot ou servi e obeir Zeova.—Ebr. 12:2.

En keksoz tre enportan pour ou lavi fanmir reisi

19. Kwa ki kapab ed nou pour vreman ere dan lavi?

19 Zeova ek Zezi Kri i oule sa ki pli bon menm pour limanite. Menm si nou enparfe, nou kapab ase ere. (Iza. 48:17, 18; Mat. 5:3) Zezi ti ansenny bann laverite ki ti kapab ed son bann disip pour zot ere. Me pa se tou, i ti osi montre sa pli bon fason viv. Deplis, lavi Zezi e son latitid byen balanse i en legzanp pratik pour nou. Nou tou, nenport rol ki nou annan dan fanmir, nou kapab benefisye si nou swiv son legzanp. Alor, msye, madanm, paran ek zanfan annou swiv legzanp Zezi! Aksepte lansennyman Zezi e imit son legzanp i vreman sa keksoz pli enportan ki pou ed nou pour annan en lavi fanmir satisfezan e ere.

Ki ou pou reponn?

• Ki mannyer bann msye i devret egzers lotorite ki Bondye in donn zot?

• Ki mannyer en madanm i kapab imit legzanp Zezi?

• Ki paran i kapab aprann dan fason ki Zezi ti tret son bann disip?

• Ki bann zenn i kapab aprann atraver legzanp Zezi?

[Kestyon]

[Portre lo paz 13]

Ki en bon mari pou fer avan i fer en desizyon ki pou afekte son fanmir?

[Portre lo paz 14]

Dan ki sirkonstans en madanm i kapab montre ki i pe siport lotorite son msye?

[Portre lo paz 15]

Zanfan swiv bon legzanp zot paran