Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Mɛni Hewɔ Esa Akɛ Wɔya Asafoŋ Kpeei?

Mɛni Hewɔ Esa Akɛ Wɔya Asafoŋ Kpeei?

“Amɛtee nɔ . . . amɛkɛ amɛhe bɔ.”​—BƆFOI 2:42.

LALAI: 20, 119

1-3. (a) Mɛni tsɔɔ akɛ Kristofoi yɛ he miishɛɛ waa akɛ amɛaakpe kɛjá Yehowa? (Kwɛmɔ mfoniri ni yɔɔ nikasemɔ lɛ shishijee lɛ.) (b) Mɛni he wɔbaasusu yɛ nikasemɔ nɛɛ mli?

AFII komɛi ni eho nɛ lɛ, shihilɛ ko ni wa waa gbala oblayoo ko ni eye afii 17, ni atsɛɔ lɛ Corinna lɛ kɛ emami teŋ. No ji, amɔ emami lɛ kɛtee nsara ko ni kɛ amɛshĩa lɛ teŋ jekɛ waa, koni eyatsu nii dɛŋdɛŋ yɛ jɛmɛ. Sɛɛ mli lɛ, amɔ Corinna hu, ni akɛ lɛ tee maŋ ko ni kɛ amɛshĩa lɛ teŋ jekɛ waa ni atsɛɔ lɛ Siberia lɛ. Be ni akɛ lɛ shɛ jɛmɛ lɛ, ahã eyatsu nii dɛŋdɛŋ tamɔ nyɔŋ ehã nuu ko ni lɛɔ gwantɛŋi. Corinna wie akɛ, bei komɛi lɛ, ahãa etsuɔ nii yɛ agbo naa be ni fɛ̃i miiye waa, tsɛbelɛ ebɛ atadei ni ebaanyɛ ekɛkpee fɛ̃i lɛ naa. Fɛɛ sɛɛ lɛ, ekɛ nyɛmi yoo kroko ni ekɛ lɛ tsuɔ nii amɛhãa nuu lɛ tswa amɛfai shi akɛ, bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ, amɛbaaju shi amɛya asafoŋ kpeei.

2 Corinna wie akɛ: “Wɔshi wɔnitsumɔhe lɛ gbɛkɛnaashi, ni wɔnyiɛ kilomitai 25 kɛtee oketekei adaamɔhe ko. Oketeke lɛ fã maŋkɛ ŋmɛji enyɔ, ni wɔye ŋmɛlɛtswai ekpaa yɛ gbɛ lɛ nɔ. Be ni wɔyi shi lɛ, wɔsaa wɔnyiɛ kilomitai nyɔŋma dani wɔyashɛ kpeehe lɛ.” Corinna mii shɛ ehe waa akɛ amɛnyɛ amɛtee. Ewie akɛ: “Wɔkase Buu-Mɔɔ lɛ ni wɔlá Maŋtsɛyeli lalai. Anɔkwa, kpee lɛ tswa wɔ ema shi, ni ewaje wɔ waa.” Gbii etɛ sɛɛ dani nyɛmimɛi yei enyɔ nɛɛ ku amɛsɛɛ amɛba he ni amɛtsuɔ nii yɛ lɛ, shi amɛ nitsumɔtsɛ lɛ yɔseee po akɛ amɛtee he ko amɛba.

3 Be fɛɛ be lɛ, Yehowa webii miisumɔ ni amɛkpe kutuu. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Kristofoi ni hi shi yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli lɛ ná he miishɛɛ waa akɛ amɛaakpe ni amɛjá Yehowa ni amɛkase ehe nii. (Bɔfoi 2:42) Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, bo hu okɛ miishɛɛ kpaa nyɛsafoŋ kpeei lɛ gbɛ. Shi taakɛ eji yɛ wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ fɛɛ agbɛfaŋ lɛ, ebaanyɛ ewa ehã bo akɛ obaaya asafoŋ kpeei lɛ fɛɛ ni ofolɔɔɔ mli. Ekolɛ, onitsumɔ lɛ gbalaa omli, oyɛ nibii pii feemɔ yɛ shĩa, loo etɔɔ bo bliboo. No hewɔ lɛ, mɛni baaye abua wɔ ni wɔya asafoŋ kpeei daa yɛ naagbai nɛɛ kɛ ekrokomɛi ni wɔkɛkpeɔ lɛ fɛɛ sɛɛ? [1] (Kwɛmɔ shishigbɛ niŋmaa ni yɔɔ sane lɛ naagbee lɛ.) Mɛɛ gbɛ nɔ wɔbaanyɛ wɔwo wɔ-Biblia mli nikaselɔi kɛ mɛi krokomɛi hewalɛ ni amɛ hu amɛfee nakai? Nikasemɔ nɛɛ baatsɔɔ wɔ (1) nɔ hewɔ ni asafoŋ kpeei lɛ hi kɛhã wɔ, (2) gbɛ ni mɛi krokomɛi náa he sɛɛ kɛ́ wɔtee asafoŋ kpeei, kɛ (3) nɔ hewɔ ni Yehowa tsui nyɔɔ emli kɛ́ wɔtee asafoŋ kpeei. [2]​—Kwɛmɔ shishigbɛ niŋmaa ni yɔɔ sane lɛ naagbee lɛ.

ASAFOŊ KPEEI LƐ HI KƐHÃ WƆ

4. Mɛɛ gbɛ nɔ wɔkpeei srɔtoi lɛ hãa wɔleɔ Yehowa jogbaŋŋ?

4 Wɔkaseɔ nii yɛ asafoŋ kpeei ashishi. Wɔkpeei srɔtoi lɛ fɛɛ yeɔ amɛbuaa wɔ ni wɔleɔ Yehowa jogbaŋŋ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, etsɛko tsɔ ni wɔkase Tsi Obɛŋkɛ Yehowa wolo lɛ yɛ Asafoŋ Biblia Nikasemɔ lɛ shishi. Wolo nɛɛ hã wɔbale Yehowa sui lɛ jogbaŋŋ, ni be ni wɔkaseɔ lɛ, wɔná hegbɛ wɔnu bɔ ni wɔnyɛmimɛi lɛ naa Yehowa amɛhãa. Ekã shi faŋŋ akɛ, enɛ hã wɔbasumɔ Yehowa waa fe tsutsu lɛ po. Kɛ́ wɔbo wiemɔi ni ahãa kɛ nɔkwɛmɔnii ni afeɔ yɛ wɔkpeei lɛ ashishi lɛ toi jogbaŋŋ, ni wɔnyiɛ sɛɛ be ni akaneɔ Biblia lɛ, wɔbaakase nibii babaoo yɛ Biblia lɛ mli. (Nehemia 8:8) Bo lɛ susumɔ nibii kpakpai pii ni wɔkaseɔ kɛ́ wɔmiisusu otsi Biblia kanemɔ lɛ he akɛ asafo lɛ he okwɛ! Yɛ otii ni wɔ diɛŋtsɛ wɔkadi yɛ mli lɛ asɛɛ lɛ, wɔnáa hegbɛ wɔnuɔ otii ni wɔnyɛmimɛi lɛ hu mɔmɔ.

5. Mɛɛ gbɛ nɔ Kristofoi akpeei eye ebua bo ni okɛ nibii ni okase yɛ Biblia lɛ mli lɛ etsu nii yɛ oshihilɛ mli? Ni mɛɛ gbɛ nɔ eye ebua bo ni otee hiɛ yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli?

5 Wɔkpeei lɛ yeɔ amɛbuaa wɔ ni wɔleɔ bɔ ni wɔkɛ nibii ni wɔkaseɔ yɛ Biblia lɛ mli lɛ baatsu nii ahã yɛ wɔshihilɛ mli. (1 Tesalonikabii 4:9, 10) Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ani okaiɔ Buu-Mɔɔ Nikasemɔ ko ni wo bo hewalɛ ni otsu babaoo yɛ Yehowa sɔɔmɔ lɛ mli, osɔle jogbaŋŋ, loo okɛ onyɛmi ko ni etɔ̃ onɔ lɛ he ake lɛ? Otsi teŋ kpee lɛ hãa wɔleɔ bɔ ni ashiɛɔ ahãa, ni ehãa wɔleɔ bɔ ni wɔbaafee wɔye wɔbua mɛi krokomɛi ni amɛnu Biblia lɛ shishi jogbaŋŋ.​—Mateo 28:19, 20.

6. Mɛni ji nibii komɛi ni woɔ wɔ hewalɛ ni wajeɔ wɔ yɛ Kristofoi akpeei ashishi?

6 Asafoŋ kpeei lɛ woɔ wɔ hewalɛ. Nibii ni baanyɛ ahã wɔhemɔkɛyeli lɛ mli agbɔjɔ, wɔnijiaŋ aje wui, ni wɔhao eyi Satan je lɛ mli obɔ. Shi kɛ́ wɔtee asafoŋ kpeei lɛ, no baawaje wɔ ni ewo wɔ hewalɛ ni wɔya nɔ wɔsɔmɔ Yehowa. (Kanemɔ Bɔfoi 15:30-32.) Bei pii lɛ, kɛ́ wɔtee asafoŋ kpeei lɛ, wɔkaseɔ Biblia mli gbalɛi ni eba mli momo lɛ ahe nii. Enɛ hãa wɔnáa nɔmimaa akɛ, ashi abele, ashi akwɛ̃ lɛ, Yehowa shiwoi ni kamɔ wɔhiɛ lɛ hu baaba mli. Yɛ nifeemɔi ni yaa nɔ yɛ kpoku lɛ nɔ lɛ asɛɛ lɛ, hetoi ni wɔnyɛmimɛi lɛ hãa, kɛ amɛtsuiŋ ni amɛjɛɔ amɛláa kɛjieɔ Yehowa yi lɛ hu woɔ wɔ hewalɛ. (1 Korintobii 14:26) Ni kɛ́ wɔkɛ amɛ gba sane dani aje kpee lɛ shishi, kɛ agbɛnɛ hu, be ni akpa lɛ, ehãa wɔnaa akɛ, wɔyɛ nanemɛi babaoo ni susuɔ wɔhe waa, ni enɛ hãa wɔtsui nyɔɔ wɔmli.​—1 Korintobii 16:17, 18.

Kɛ́ wɔtee asafoŋ kpeei lɛ, no baawaje wɔ ni ewo wɔ hewalɛ ni wɔya nɔ wɔsɔmɔ Yehowa

7. Mɛni hewɔ ehe miihia waa ni wɔya asafoŋ kpeei?

7 Wɔnine shɛɔ Nyɔŋmɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nɔ yɛ wɔkpeei ashishi. Yesu tsɔɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nɔ ekudɔɔ asafo lɛ. Anɔkwa, ekɛɛ wɔ akɛ wɔbo “nɔ ni mumɔ lɛ kɛɔ asafoi lɛ” toi. (Kpojiemɔ 2:7) Mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔwu wɔshi kai, ni wɔshiɛ kɛ ekãa. Ebaanyɛ eye ebua wɔ ni wɔkpɛ yiŋ ni ja yɛ saji ahe. Enɛ hewɔ lɛ, esa akɛ wɔbɔ mɔdɛŋ fɛɛ ni wɔbaanyɛ ni wɔya asafoŋ kpeei be fɛɛ be, koni wɔnine ashɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nɔ.

WƆYEƆ WƆBUAA MƐI KROKOMƐI YƐ ASAFOŊ KPEEI ASHISHI

8. Kɛ́ wɔnyɛmimɛi lɛ na wɔ yɛ asafoŋ kpeei ashishi, amɛnu ni wɔmiihã saji ahetoo, ni wɔmiilá yijiemɔ lalai lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ ebaanyɛ ewo amɛ hewalɛ? (Kwɛmɔ akrabatsa ni ji, “ Asafoŋ Kpeei lɛ Hãa Ehe Waa Lɛ.”)

8 Kɛ́ wɔtee asafoŋ kpeei lɛ, wɔnáa hegbɛ kɛjieɔ suɔmɔ kpo wɔtsɔɔ wɔnyɛmimɛi. Mɛi ni yɔɔ wɔsafo lɛ mli lɛ ateŋ mɛi komɛi kɛ shihilɛi ni jaraa miikpe. Bɔfo Paulo ŋma akɛ: “Nyɛhãa wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ asusua enyɛmi he.” (Hebribii 10:24, 25) Kɛ́ wɔkɛ wɔnyɛmimɛi lɛ kpe yɛ asafoŋ kpeei ashishi, ni wɔwowoo wɔhe hewalɛ lɛ, etsɔɔ akɛ wɔsusuɔ wɔnyɛmimɛi lɛ ahe. Ehãa anaa akɛ, wɔmiisumɔ ni wɔhi amɛmasɛi ní wɔkɛ amɛ agba sane, ni akɛ amɛsane kã wɔtsui nɔ. Kɛ́ wɔhã saji ahetoo yɛ asafoŋ kpeei ashishi, ni wɔjɛ wɔtsuiŋ wɔlá yijiemɔ lalai lɛ, no hu baanyɛ awo amɛ hewalɛ.​—Kolosebii 3:16.

9, 10. (a) Mɛɛ gbɛ nɔ Yesu wiemɔi ni yɔɔ Yohane 10:16 lɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔna nɔ hewɔ ni ehe miihia ni wɔkɛ wɔnyɛmimɛi lɛ akpe? (b) Kɛ́ wɔtee asafoŋ kpeei daa lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ wɔbaanyɛ wɔye wɔbua mɛi ni amɛwekumɛi ekwa amɛ lɛ?

9 Kɛ́ wɔtee asafoŋ kpeei lɛ, wɔyeɔ wɔbuaa koni ekomefeemɔ aya nɔ ahi asafo lɛ mli. (Kanemɔ Yohane 10:16.) Yesu kɛ ehe to tookwɛlɔ he, ni ekɛ esɛɛnyiɛlɔi lɛ to tooku he. Susumɔ he okwɛ: Kɛ́ gwantɛŋi enyɔ komɛi miiye nii yɛ gɔŋ ko nɔ, enyɔ hu yɛ jɔɔ mli, ni ekome hu yɛ he kroko lɛ, ani abaanyɛ awie akɛ, gwantɛŋi enumɔ nɛɛ ji tooku kome? Dabi, ejaakɛ ja gwantɛŋi lɛ fɛɛ yɛ he kome, ni amɛnyiɛ tookwɛlɔ kome sɛɛ dani abaanyɛ awie akɛ amɛji tooku. Nakai nɔŋŋ esaaa akɛ wɔtseɔ wɔhe kɛjɛɔ wɔnyɛmimɛi lɛ ahe. Esa akɛ wɔkɛ amɛ afee ekome yɛ asafoŋ kpeei ashishi, koni wɔtsɔ “tooku kome” yɛ “tookwɛlɔ kome” shishi.

10 Asafoŋ kpeei lɛ yeɔ amɛbuaa wɔ ni wɔfee ekome akɛ weku. (Lala 133:1) Mɛi komɛi yɛ asafo lɛ mli ni amɛwekumɛi ni bɛŋkɛ amɛ kpaakpa, tamɔ amɛfɔlɔi loo amɛnyɛmimɛi ekpoo amɛ. Shi Yesu ewo amɛ shi akɛ, amɛbaaná weku ni baajie suɔmɔ kpo atsɔɔ amɛ, ni amɛkwɛ amɛ. (Marko 10:29, 30) No hewɔ lɛ, kɛ́ otee asafoŋ kpeei be fɛɛ be lɛ, obaanyɛ otsɔ tamɔ tsɛ, loo nyɛ, loo nyɛmi nuu, loo nyɛmi yoo ohã mɔ ko yɛ asafo lɛ mli. Ani esaaa akɛ enɛ tsirɛɔ wɔ ni wɔya asafoŋ kpeei be fɛɛ be?

EHÃA YEHOWA TSUI NYƆƆ EMLI

11. Mɛɛ gbɛ nɔ kɛ́ wɔtee asafoŋ kpeei lɛ, wɔnáa hegbɛ kɛjieɔ Yehowa yi ni wɔjáa lɛ?

11 Kɛ́ wɔtee asafoŋ kpeei lɛ, wɔnáa hegbɛ kɛjieɔ Yehowa yi, ni wɔjáa lɛ. Yehowa ji Mɔ ni bɔ wɔ. No hewɔ lɛ, esa akɛ wɔda lɛ shi, wɔkɛ woo ahã lɛ, ni wɔjie eyi. (Kanemɔ Kpojiemɔ 7:12.) Asafoŋ kpeei hãa wɔnáa hegbɛ kɛfeɔ nakai. Kɛ́ wɔtee asafoŋ kpeei lɛ, wɔsɔleɔ wɔhãa Yehowa, wɔláa kɛjieɔ eyi, ni wɔwieɔ ehe sane wɔtsɔɔ mɛi krokomɛi. Eji hegbɛ kpele ni wɔná akɛ, daa otsi lɛ, wɔbaajá Yehowa yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ!

Yehowa le akɛ asafoŋ kpeei ni wɔbaaya lɛ kã wɔtsui nɔ waa, ni ehiɛ sɔɔ mɔdɛŋ fɛɛ ni wɔbɔɔ koni wɔya lɛ

12. Kɛ́ wɔbo Yehowa fãmɔ akɛ wɔya asafoŋ kpeei lɛ toi lɛ, te enuɔ he ehãa tɛŋŋ?

12 Akɛni Yehowa ji mɔ ni bɔ wɔ hewɔ lɛ, esa akɛ wɔbo lɛ toi. Efã wɔ akɛ wɔya nɔ wɔkpe kutuu, titri lɛ, akɛni naagbee lɛ miibɛŋkɛ lɛ. Kɛ́ wɔbo famɔ nɛɛ toi lɛ, Yehowa tsui nyɔɔ emli. (1 Yohane 3:22) Enaa akɛ asafoŋ kpeei ni wɔbaaya lɛ kã wɔtsui nɔ waa, ni ehiɛ sɔɔ mɔdɛŋ fɛɛ ni wɔbɔɔ koni wɔya lɛ.​—Hebribii 6:10.

13, 14. Mɛɛ gbɛ nɔ kɛ́ wɔtee asafoŋ kpeei lɛ, ehãa wɔtsiɔ wɔbɛŋkɛɔ Yehowa kɛ Yesu?

13 Kɛ́ wɔtee asafoŋ kpeei lɛ, Yehowa naa akɛ wɔmiisumɔ ni wɔtsi wɔbɛŋkɛ lɛ kɛ e-Bi lɛ. Kɛ́ wɔtee asafoŋ kpeei lɛ, ajɛɔ Biblia lɛ mli atsɔɔ wɔ nɔ ni Yehowa miisumɔ ni wɔfee, kɛ bɔ ni eesumɔ ni wɔhi shi wɔhã. (Yesaia 30:20, 21) Bei komɛi lɛ, mɛi ni sɔmɔɔɔ Yehowa baa wɔsafoŋ kpeei lɛ, ni nɔ ni amɛbanaa lɛ hãa amɛteŋ mɛi komɛi kɛɔ akɛ, ‘Nyɔŋmɔ yɛ wɔteŋ.’ (1 Korintobii 14:23-25) Yehowa tsɔɔ emumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nɔ ekudɔɔ wɔkpeei lɛ, ni nibii fɛɛ ni wɔkaseɔ yɛ jɛmɛ lɛ jɛ eŋɔɔ. No hewɔ lɛ, kɛ́ wɔtee asafoŋ kpeei, ni wɔbo nibii ni Yehowa tsɔɔ wɔ lɛ toi jogbaŋŋ lɛ, wɔbaana akɛ esumɔɔ wɔ waa, ni no baahã wekukpãa ni yɔɔ wɔ kɛ lɛ teŋ lɛ mli awa.

14 Yesu, ni ji asafo lɛ Yitso lɛ, wie akɛ: “He ni mɛi enyɔ loo mɛi etɛ ebua amɛhe naa yɛ, yɛ migbɛ́i mli lɛ, miyɛ amɛteŋ yɛ jɛmɛ.” (Mateo 18:20) Biblia lɛ kɛɔ hu akɛ, Yesu ‘nyiɛɔ’ asafoi lɛ ateŋ, loo ekwɛɔ amɛnɔ. (Kpojiemɔ 1:20–2:1) No hewɔ lɛ, eyɛ faŋŋ akɛ, kɛ́ wɔtee Kristofoi akpeei lɛ, Yehowa kɛ Yesu kɛ wɔ yɛ, ni amɛwajeɔ wɔ. Kɛ́ Yehowa na nibii fɛɛ ni ofeɔ koni wekukpãa ni yɔɔ okɛ lɛ kɛ e-Bi lɛ teŋ lɛ mli awa lɛ, te osusuɔ akɛ enuɔ he ehãa tɛŋŋ?

15. Kɛ́ wɔtee asafoŋ kpeei be fɛɛ be lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ no hãa Yehowa naa akɛ wɔmiisumɔ ni wɔbo lɛ toi?

15 Kɛ́ wɔtee asafoŋ kpeei lɛ, Yehowa naa akɛ wɔmiisumɔ ni wɔbo lɛ toi. Yehowa enyɛɛɛ wɔnɔ ni wɔbo lɛ toi. (Yesaia 43:23) No hewɔ lɛ, kɛ́ wɔjɛ wɔsuɔmɔ mli wɔbo lɛ toi ni wɔtee asafoŋ kpeei lɛ, enaa akɛ wɔsumɔɔ lɛ, ni wɔkpɛlɛɔ nɔ akɛ eyɛ hegbɛ ni etsɔɔ wɔ nɔ ni wɔfee. (Romabii 6:17) Shi jeee be fɛɛ be eyɔɔ mlɛo akɛ wɔbaabo lɛ toi. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, onitsumɔtsɛ baanyɛ ahã bo nitsumɔ pii, bɔ ni kɛ́ okwɛɛɛ ni ahi lɛ, ehiŋ bo asafoŋ kpeei lɛ fɛɛ yaa. Amralofoi lɛ baanyɛ akɛɛ akɛ, mɔ fɛɛ mɔ ni baaya asafoŋ kpeei lɛ, abaafo shika ahã lɛ ni ewo, abaawo lɛ tsuŋ, loo abaatsɔ gbɛ kroko nɔ agbala etoi waa. Agbɛnɛ hu, bei komɛi lɛ, obaanu he akɛ ota shĩa ojɔɔ ohe, moŋ fe ni obaaya asafoŋ kpeei lɛ. Yɛ shihilɛi nɛɛ fɛɛ mli lɛ, wɔ diɛŋtsɛ wɔbaakpɛ wɔyiŋ yɛ nɔ ni wɔbaafee he. (Bɔfoi 5:29) Shi kɛ́ wɔjɛ wɔsuɔmɔ mli wɔbo Yehowa toi be fɛɛ be lɛ, emii baashɛ ehe.​—Abɛi 27:11.

TSWAA OFAI SHI AKƐ OBAAYA ASAFOŊ KPEEI DAA

16, 17. (a) Mɛni tsɔɔ akɛ Kristofoi ni hi shi yɛ blema lɛ kɛ kpe ni amɛaakpe lɛ shwɛɛɛ kwraa? (b) Te Nyɛminuu George Gangas nu he ehã tɛŋŋ yɛ Kristofoi akpeei ahe?

16 Yɛ afi 33 Pentekoste gbi lɛ sɛɛ lɛ, Kristofoi tee nɔ amɛkpe daa kɛjá Yehowa. “Amɛtee nɔ amɛhiɛ bɔfoi lɛ atsɔɔmɔ lɛ mli,” ni “amɛkɛ amɛhe bɔ.” (Bɔfoi 2:42) Be ni Roma nɔyeli lɛ kɛ Yudafoi ajamɔŋ hiɛnyiɛlɔi lɛ bɔi amɛyi waa po lɛ, amɛtee nɔ amɛkpe. Amɛnáaa lɛ mlɛo, shi amɛtee nɔ amɛkpe kɛ̃.

17 Yehowa tsuji ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ hu ahiɛ sɔɔ amɛkpeei srɔtoi lɛ, ni amɛsumɔɔ ni amɛya daa. Nyɛminuu George Gangas, ni kɛ nɔ ni fe afii 22 sɔmɔ akɛ Gbɛtsɔɔmɔ Kuu lɛ mli nyo lɛ wie akɛ: “Nibii ni woɔ mi hewalɛ, ni hãa mimii shɛɔ mihe waa yɛ shihilɛ mli lɛ ateŋ ekome ji, asafoŋ kpeeiyaa. Misumɔɔ ni kɛ́ ebaahi lɛ, mafee klɛŋklɛŋ mɔ ni baashɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ, kɛ naagbee mɔ ni baashi jɛmɛ. Kɛ́ mikɛ nyɛmimɛi lɛ miigba sane lɛ, mináa miishɛɛ yɛ mitsuiŋ tɔ̃ɔ. Kɛ́ miyɛ amɛteŋ lɛ, mihe jɔɔ mi, ni minuɔ he akɛ miyɛ miwekumɛi ateŋ, miyɛ mfonirifeemɔŋ paradeiso lɛ mli.” Ekɛfata he akɛ: “Nɔ ni kã mitsui nɔ fe fɛɛ, kɛ nɔ ni mishweɔ waa yɛ shihilɛ mli ji, ni maya asafoŋ kpeei.”

18. Te onaa wɔkpeei lɛ ohãa tɛŋŋ? Ni mɛni otswa ofai shi akɛ obaafee?

18 Ani nakai ji bɔ ni bo hu onaa asafoŋ kpeei lɛ? Kɛ́ nakai lɛ, belɛ tswaa ofai shi akɛ, kɛ́ klaŋ tere okplɛm po, obaaya asafoŋ kpeei. Hã Yehowa ana akɛ, onuɔ he taakɛ Maŋtsɛ David nu he lɛ. Ewie akɛ: “Yehowa, miisumɔ owe shihilɛhe lɛ.”​—Lala 26:8.

^ [1] (kuku 3) Wɔnyɛmimɛi lɛ ateŋ mɛi komɛi nyɛɛɛ aya asafoŋ kpeei daa yɛ shihilɛi komɛi ni amɛnyɛŋ he nɔ ko amɛfee lɛ ahewɔ. Enɛ baanyɛ afee hela loo nɔ kroko ni tamɔ nakai. Mɛi ni tamɔ nɛkɛ lɛ baanyɛ aná nɔmimaa akɛ, Yehowa nuɔ amɛ shishi, ni ehiɛ sɔɔ nɔ fɛɛ nɔ ni amɛfeɔ yɛ esɔɔmɔ lɛ mli. Asafoŋ onukpai lɛ baanyɛ atsɔ tɛlifoŋ nɔ amɛhã amɛbo kpeei lɛ ashishi nifeemɔi lɛ toi, loo amɛrikɔdi amɛhã amɛ, bɔ ni afee ni amɛ hu amɛná he sɛɛ.

^ [2] (kuku 3) Kwɛmɔ akrabatsa ni yitso ji, “ Nɔ Hewɔ ni Esa Akɛ Wɔya Asafoŋ Kpeei.”