Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Amɛkɛ Amɛhe Ha yɛ Amɛsuɔmɔ Naa​—Yɛ Brazil

Amɛkɛ Amɛhe Ha yɛ Amɛsuɔmɔ Naa​—Yɛ Brazil

Amɛkɛ Amɛhe Ha yɛ Amɛsuɔmɔ Naa​—Yɛ Brazil

AFII komɛi ni eho nɛ lɛ, nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ lɛ Rúbia, ni amrɔ nɛɛ eye afii 30 lɛ yasara nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ lɛ Sandra (2), ni eji gbɛgbalɔ yɛ asafo bibioo ko ni yɔɔ Brazil wuoyigbɛ lɛ mli. Beni eyasara lɛ lɛ, nɔ ko ba ni ná Rúbia nɔ hewalɛ aahu akɛ eha efee tsakemɔi yɛ eshihilɛ mli. Mɛni ba? Ha Rúbia diɛŋtsɛ agba bo.

“NƆ NI MINU LƐ HA MINAA KPƐ MIHE”

“Sandra kɛmi tee wɔyasara yoo ko ni ekɛ lɛ kaseɔ Biblia lɛ. Beni nikasemɔ lɛ yaa nɔ lɛ, yoo lɛ kɛɛ Sandra akɛ: ‘Sandra, oblayei etɛ komɛi yɛ he ni mitsuɔ nii yɛ lɛ ní amɛmiisumɔ ni akɛ amɛ akase Biblia lɛ, shi mikɛɛ amɛ akɛ esa akɛ amɛmɛ fioo dã, ejaakɛ mile akɛ oyɛ mɛi babaoo momo afi nɛɛ.’ Nɔ ni minu lɛ ha minaa kpɛ mihe. Esa akɛ mɛi ni miitao akase Yehowa he nii lɛ amɛ dã! Yɛ he ni mijɛ lɛ, etɔɔ mi waa dani mináa mɔ kome po mikɛkaseɔ nii. Minu he amrɔ nɔŋŋ yɛ nakai Biblia mli nikaselɔ lɛ shĩa lɛ akɛ, esa akɛ maye mabua mɛi ni yɔɔ nakai maŋ bibioo lɛ mli lɛ. No sɛɛ etsɛɛɛ lɛ, mifã yɛ maŋ wulu ni miyɔɔ mli lɛ mli kɛtee he ni Sandra tsuɔ gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ yɛ lɛ.”

Beni Rúbia tee lɛ, mɛni ba? Ekɛɛ akɛ: “Beni mifã kɛtee jɛmɛ lɛ sɛɛ nyɔji enyɔ pɛ lɛ, mikɛ mɛi 15 sɔŋŋ bɔi Biblia lɛ kasemɔ, ni oona kɛ onaaa nɛɛ, mibaná mɛi babaoo ni miimɛ ni mikɛ amɛ akase Biblia lɛ, tamɔ eji yɛ Sandra gbɛfaŋ lɛ!”

NƆ KO HA ESUSU ESƆƆMƆ NITSUMƆ LƐ HE EKOŊŊ

Nyɛmi nuu ko ni atsɛɔ lɛ Diego, ni eye aaafee afii 23 lɛ yasara gbɛgbalɔi komɛi yɛ Prudentópolis, ni ji maŋ bibioo ko ni yɔɔ Brazil wuoyigbɛ lɛ. Jɛmɛ ni etee lɛ ná enɔ hewalɛ waa; anɔkwa, eha esusu bɔ ni etsuɔ esɔɔmɔ nitsumɔ lɛ ehaa lɛ he ekoŋŋ. Etsɔɔ mli akɛ: “No mli lɛ, minyiɛ asafo lɛ mli kwaduŋkwaduŋ, ni ŋmɛlɛtswai fioo ko pɛ mikɛshiɛɔ daa nyɔɔŋ. Shi beni miyasara nakai gbɛgbalɔi lɛ ni minu amɛniiashikpamɔi lɛ, mina akɛ amɛyɛ miishɛɛ yɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli kwraa fe mi. Beni mina bɔ ni amɛyɔɔ miishɛɛ lɛ, miná ni kulɛ mi hu miyɛ miishɛɛ nakai nɔŋŋ.” Beni Diego jɛ jɛmɛ eba nɔŋŋ lɛ, ekɛ ehe wo gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ mli.

Ani oji Odasefonyo ni edako ni kɛ ehe woɔ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli, ní yaa asafoŋ kpeei daa, shi onáaa miishɛɛ yɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli tamɔ Diego, akɛni okɛ ohe woɔ mli kɛkɛ lɛ hewɔ? Kɛ́ nakai lɛ, ani obaanyɛ ofee tsakemɔi yɛ oshihilɛ mli bɔni afee ni oná miishɛɛ ni mɛi ni yasɔmɔɔ yɛ hei ni Maŋtsɛyeli shiɛlɔi ahe hiaa waa yɛ lɛ náa lɛ eko? Ekolɛ onaŋ lɛ mlɛo akɛ oooshi ogbɔjɔ shihilɛ ko bɔni afee ni onyɛ oyasɔmɔ yɛ he ko ni hiamɔ da yɛ. Fɛɛ sɛɛ lɛ, oblahii kɛ oblayei babaoo efee nakai. Amɛbɔ mɔdɛŋ amɛtsake otii ni amɛkɛmamɔ amɛhiɛ lɛ mli bɔni afee ni amɛnyɛ amɛsɔmɔ Yehowa jogbaŋŋ. Ha wɔsusu mɔ kroko ni atsɛɔ lɛ Bruno lɛ he wɔkwɛ.

LALATSƐ ALOO NYƆŊMƆ SƆƆLƆ?

Nyɛmi nuu ko ni atsɛɔ lɛ Bruno, ni amrɔ nɛɛ eye afii 28 lɛ yakase lala yɛ skul ko ni ehe gbɛ́i waa lɛ mli afii komɛi ni eho nɛ, ni ekɛma ehiɛ akɛ ebaatsɔ saŋkutswalɔi akuu nɔkwɛlɔ. Anɔkwa, etee ehiɛ yɛ enikasemɔ lɛ mli aahu akɛ bei pii lɛ afɔ̃ɔ lɛ nine koni eyakwɛ saŋkutswalɔi anɔ. Kulɛ nitsumɔ nɛɛ baaha ená nii waa, ni ehe gbɛ́i hu. Bruno kɛɛ akɛ: “Enɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, minu he akɛ nɔ ko miiŋmɛɛ mi yɛ shihilɛ mli. Nɔ ni gba minaa ji akɛ, no mli lɛ mijɔɔ mihe nɔ miha Yehowa, shi mile akɛ jeee minyɛmɔ fɛɛ mikɛsɔmɔɔ lɛ lɛ. Mikɛ sane lɛ fɔ̃ Yehowa hiɛ yɛ sɔlemɔ mli, ni mikɛ nyɛmimɛi ni etee hiɛ yɛ asafo lɛ mli lɛ hu gba he sane. Beni mikɛ hiɛdɔɔ esusu sane lɛ he sɛɛ lɛ, mikpɛ miyiŋ akɛ mikɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ baaye klɛŋklɛŋ gbɛhe, no hewɔ lɛ mikpa skul lɛ, ni mifã kɛtee he ko ni Maŋtsɛyeli shiɛlɔi ahe hiaa waa yɛ.” Te eyiŋkpɛɛ lɛ naa yakpa ha tɛŋŋ?

Bruno fã kɛtee Guapiara (emli bii aaafee 7,000), ni kɛ São Paulo jɛkɛmɔ aaafee kilomitai 260 lɛ. Enɛ ji tsakemɔ wulu diɛŋtsɛ. Ekɛɛ akɛ: “Miyahi shĩa bibioo ko ni friji, TV, kɛ Intanɛt bɛ mli lɛ mli. Fɛɛ sɛɛ lɛ, nɔ ko yɛ shĩa nɛɛ mli ni eko bɛ shĩa ni miyɔɔ mli dani miba biɛ lɛ—abɔɔ ni adu aduawai kɛ nibii tamɔ ameo, shitɔ, kɛ amɛhenɔi yɛ mli.” Beni Bruno sɔmɔɔ yɛ asafo bibioo ko ni yɔɔ jɛmɛ lɛ mli lɛ, etoɔ niyenii, nu, kɛ woji kɛwoɔ ebaagi mli, ni etáa moto kɛyashiɛɔ yɛ akrowai ni yɔɔ jɛmɛ lɛ amli shi kome daa otsi. Mɛi pii yɛ nakai kpokpaa lɛ nɔ ni nuko sanekpakpa lɛ pɛŋ. Ekɛɛ akɛ: “Mikɛ mɛi 18 sɔŋŋ kase Biblia lɛ.” Ekɛɛ hu akɛ: “Beni mina tsakemɔi ni mɛi ni mikɛkase nii lɛ fee lɛ, miná miishɛɛ waa!” Ekɛfata he akɛ: “Agbɛnɛ lɛ, mina nɔ ni eŋmɛɛ mi yɛ mishihilɛ mli lɛ, no ji anɔkwa miishɛɛ ni anáa kɛ́ akɛ Maŋtsɛyeli lɛ ye klɛŋklɛŋ gbɛhe lɛ. Eji mitiu helonaa otii asɛɛ kulɛ, minaŋ miishɛɛ ni tamɔ nɛkɛ kɔkɔɔkɔ.” Ni te Bruno fee tɛŋŋ ekwɛ ehe beni eyɔɔ Guapiara lɛ? Ekɛ miishɛɛ kɛɛ akɛ: “Mitsɔɔ mɛi gitai tswaa.” Ekahe eji lalatsɛ—yɛ gbɛ ko nɔ.

“MINA AKƐ ESA AKƐ MAHI SHI”

Nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ lɛ Mariana, ni amrɔ nɛɛ eye aaafee afii 28 lɛ hu yaje shihilɛ ni tamɔ Bruno nɔ lɛ nɔŋŋ mli. Eji lɔyafonyo, shi yɛ enitsumɔ ni haa enáa shika lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, enáaa miishɛɛ. Ekɛɛ akɛ: “Minu he ookɛɛ ‘miiye kɔɔyɔɔ abɔ.’” (Jaj. 1:17, Ga Biblia hee) Nyɛmimɛi hii kɛ yei babaoo wo lɛ hewalɛ ni esusu gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ he. Beni Mariana susu sane lɛ he sɛɛ lɛ, lɛ kɛ enanemɛi ni atsɛɔ amɛ Bianca, Caroline, kɛ Juliana lɛ, kpɛ amɛyiŋ akɛ amɛbaayaye amɛbua asafo ko yɛ Barra do Bugres, ni ji maŋ ko ni bɛŋkɛ Bolivia, ni kɛ he ni amɛyɔɔ lɛ jɛkɛ waa lɛ mli. Mɛni ba yɛ no sɛɛ?

Mariana wie akɛ: “Kulɛ mito miyiŋ akɛ miyaye nyɔji etɛ pɛ. Shi beni nyɔji etɛ lɛ shɛɔ lɛ, mikɛ mɛi 15 sɔŋŋ miikase nii! Yɛ anɔkwale mli lɛ, mina akɛ yelikɛbuamɔ babaoo he miihia amɛ koni amɛya amɛhiɛ yɛ anɔkwale lɛ mli. No hewɔ lɛ, minyɛɛɛ makɛɛ amɛ akɛ mibashi. Mina akɛ esa akɛ mahi shi.” Nakai nɔŋŋ nyɛmimɛi yei etɛ lɛ hu fee. No hewɔ lɛ, ani nitsumɔ hee ni Mariana bɔi tsumɔ nɛɛ ha ená miishɛɛ? Ekɛɛ akɛ: “Mimii shɛɔ mihe waa akɛ Yehowa kɛmi miitsu nii koni maye mabua mɛi ni amɛtsake amɛshihilɛ. Minaa lɛ akɛ eji jɔɔmɔ akɛ amrɔ nɛɛ mikɛ mibe kɛ mihewalɛ miitsu nɔ ko ni he yɔɔ sɛɛnamɔ diɛŋtsɛ.” Caroline damɔ amɛyi ejwɛ lɛ najiaŋ ewie akɛ: “Kɛ́ miyakã shi lɛ miwɔɔ fuaa, ejaakɛ mikɛ mihewalɛ fɛɛ tiu Maŋtsɛyeli lɛ sɛɛ. Bɔ ni mafee maye mabua mi-Biblia mli nikaselɔi lɛ ji oti ni ma mihiɛ daa. Bɔ ni amɛtee amɛhiɛ lɛ ha miná miishɛɛ waa. Mina bɔ ni wiemɔ akɛ: ‘Nyɛsaa nyɛnaa nyɛkwɛa, ni nyɛaana akɛ Yehowa hĩ’ lɛ ji anɔkwale ha.”—Lala 34:9.

Kwɛ bɔ ni Yehowa mii baashɛ ehe eha akɛ eeena ni oblahii kɛ oblayei babaoo ni jɛ je lɛŋ he fɛɛ he lɛ kɛ amɛhe miiha “yɛ amɛsuɔmɔ naa” koni amɛyashiɛ Maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa lɛ yɛ hei ni etse amɛhe banee! (Lala 110:3; Abɛi 27:11) Yehowa jɔɔ mɛi ni jɛɔ amɛsuɔmɔ mli amɛtsuɔ nii nɛkɛ lɛ waa.—Abɛi 10:22.

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 5]

“Nɔ ko Nɔ ko He Ehiako Wɔ”

Beni João Paulo kɛ eŋa Noemi ha mɛi le akɛ amɛmiisumɔ ni amɛyasɔmɔ yɛ he ni shiɛlɔi ahe hiaa waa yɛ lɛ, mɛi fioo komɛi je amɛnijiaŋ wui. Asafoŋbii lɛ ekomɛi kɛɛ amɛ akɛ: “Kɛ́ nyɛfã kɛtee maŋ bibioo mli lɛ, nyɛhe baafi nyɛ.” “Mɛni hewɔ nyɛyaa? Nitsumɔ babaoo yɛ wɔsafo lɛ mli lolo ni esa akɛ atsu.” João Paulo kɛɛ akɛ: “Ewaaa kwraa akɛ wiemɔi ni nyɛmimɛi nɛɛ wie lɛ aaaje mɔ nijiaŋ wui.” Ŋmɛnɛ lɛ, João Paulo kɛ Noemi kɛ afii komɛi esɔmɔ yɛ he ko ni shiɛlɔi ahe miihia waa yɛ, ni amɛyɛ miishɛɛ waa akɛ amɛtsakeee amɛjwɛŋmɔ akɛ amɛbaalɛɛ amɛsɔɔmɔ lɛ mli. João Paulo kɛɛ akɛ: “Yɛ bei abɔ ni mi kɛ miŋa ehi biɛ lɛ fɛɛ mli lɛ, nɔ ko nɔ ko he ehiako wɔ. Ni kɛ́ ebalɛ nibii ni he hiaa diɛŋtsɛ yɛ shihilɛ mli lɛ agbɛfaŋ lɛ, wɔná babaoo fe tsutsu lɛ.” Noemi kɛfata he akɛ: “Ehi akɛ wɔba.”

Shihilɛ lɛ bɛ mlɛo yɛ maji bibii amli. Te mɛi ni fãa kɛyahiɔ hei ni tamɔ nɛkɛ lɛ feɔ tɛŋŋ amɛnáa shika kɛkwɛɔ amɛhe lɛ? Amɛtsuɔ nibii bibii komɛi. Mɛi komɛi tsɔɔ mɛi Blɔfo loo wiemɔ kroko, mɛi komɛi tsɔɔ gbekɛbii anii kɛ́ amɛkpa skul, mɛi komɛi kpɛɔ nii loo amɛpɛnteɔ mɛi ashĩai, loo nɔ fɛɛ nɔ ni amɛbaanyɛ amɛkɛ amɛbe fã atsu. Ni te mɛi fɛɛ ni yasɔmɔɔ yɛ hei ni shiɛlɔi ahe hiaa waa yɛ lɛ nuɔ he amɛhaa tɛŋŋ? Amɛ fɛɛ amɛnuɔ he akɛ jɔɔmɔi lɛ fa kwraa fe nibii ni amɛkɛshãa afɔle lɛ!

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 6]

Hiɛ ni Tseɔ Shĩa

Tiago kɛɛ akɛ: “Beni mitee asafo hee lɛ mli etsɛɛɛ lɛ, miwerɛ ho mihe waa. Shiɛlɔi ni yɔɔ maŋ lɛ mli lɛ ayi faaa, ni mináaa nɔ ko mikɛjie mihiɛtserɛ. Mihiɛ bɔi shĩa tsemɔ. Mina akɛ esa akɛ mi diɛŋtsɛ mafee nɔ ko kɛshɛje mimii. No hewɔ lɛ, mibɔ mɔdɛŋ akɛ male nyɛmimɛi hii kɛ yei ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ jogbaŋŋ—ni eye ebua mi! Mibaná nanemɛi hei, ni no ha miná miishɛɛ, ni mihiɛ mɛ.”

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 3]

Noemi kɛ João Paulo, yɛ Ascurra, yɛ Santa Catarina