Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Mɛni Ji Nyɔŋmɔ Susumɔ yɛ Dãa He?

Mɛni Ji Nyɔŋmɔ Susumɔ yɛ Dãa He?

Mɛni Ji Nyɔŋmɔ Susumɔ yɛ Dãa He?

WƆ BƆLƆ ní miitao wɔ ekpakpa lɛ, eteee shi ewooo dãa fioo ni mɔ aaanu lɛ. * Yɛ no najiaŋ lɛ, eduro wɔ “wein ní haa adesa tsui nyɔɔ emli, kɛ mu ní haa ehiɛ kpɛ́ɔ, kɛ aboloo ní woɔ gbɔmɔ tsui hewalɛ.” (Lala 104:15) Be ko lɛ, Yesu Kristo ha mɛi ná miishɛɛ yɛ yookpeemɔ okpɔlɔŋmɛɛ ko shishi kɛtsɔ nu ni eha etsɔ “wein kpakpa” lɛ nɔ.—Yohane 2:3-10.

Ekã shi faŋŋ akɛ, wɔ Bɔlɔ lɛ le nɔ tuuntu ni dãa feɔ wɔgbɔmɔtso lɛ kɛ wɔjwɛŋmɔ. Wɔ-ŋwɛi Tsɛ lɛ tsɔɔ Biblia lɛ nɔ ‘etsɔɔ wɔ nii ni hi ha wɔ,’ ni ebɔɔ wɔ kɔkɔ dikadika yɛ dãatɔɔ he. (Yesaia 48:17) Kadimɔ kɔkɔbɔi ni yɔɔ tɛ̃ɛ nɛɛ:

“Nyɛkatɔrɔa dãa, nɔ̃ mli ni sakasakafeemɔ yɔɔ lɛ.” (Efesobii 5:18) “Dãatɔlɔi . . . anine shɛŋ Nyɔŋmɔ maŋtsɛyeli lɛ nɔ kwraa.” (1 Korintobii 6:9-11) Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ wieɔ eshiɔ “dãatɔɔ, dãanumɔ mli basabasafeemɔ kɛ nii ni tamɔ enɛɛmɛi.”—Galatabii 5:19-21, Ga Biblia hee lɛ.

Agbɛnɛ ha wɔsusu naagbai ni jɛɔ dãanumɔ babaoo mli kɛbaa lɛ ekomɛi ahe wɔkwɛ.

Naagbai ni Yɔɔ Dãanumɔ Babaoo He

Eyɛ mli akɛ dãa baanyɛ atsu nɔ̃ kpakpa ko moŋ, shi nibii komɛi yɛ mli ni náa bɔ ni gbɔmɔtso lɛ kɛ jwɛŋmɔ lɛ tsuɔ nii ehaa lɛ nɔ hewalɛ waa. Dãanumɔ tuutu baanyɛ aha mɔ aná naagbai ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ eko:

Mɔ ni nuɔ dãa babaoo lɛ jwɛŋmɔ naa jɔɔ, ni no hewɔ lɛ ‘enyɛɛɛ ejwɛŋ nii ahe yɛ gbɛ ni ja nɔ.’ (Abɛi 23:33 TEV) Allen mɔ ni nuɔ dãa babaoo ni atsĩ etã yɛ sane ni tsɔ hiɛ lɛ mli lɛ tsɔɔ mli akɛ: “Jeee akɛ dãatɔɔ fiteɔ gbɔmɔtso lɛ kɛkɛ, shi efiteɔ mɔ jwɛŋmɔ kɛ esui hu. Ojwɛŋŋ awui ni eyeɔ mɛi krokomɛi lɛ he.”

Dãanumɔ babaoo jwaa mɔ hiɛgbele tɔ. Ŋmalɛ lɛ bɔɔ kɔkɔ akɛ: “Wein kɛ wein hee fiteɔ mɔ jwɛŋmɔ.” (Hoshea 4:11) Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Kɛ́ mɔ ko nu dãa, ni dãa lɛ eba ehiɛ lɛ, susumɔi ni esaaa kɛ nibii ni ebɔɔ mɔdɛŋ akɛ etsi ehe kɛjɛ he lɛ, bafeɔ tamɔ nibii ni sa, ni enuɔ he po akɛ esa akɛ efee nakai nibii lɛ. Enɛ baanyɛ afite wɔfai shi ni wɔtswa akɛ wɔbaafee nɔ ni ja lɛ. Dãa baanyɛ aha wɔfee nibii gbohii, ni ebaafite wɔkɛ Nyɔŋmɔ teŋ.

Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, nuu ko ni atsɛɔ lɛ John kɛ eŋa taa sane naa ni ekɛ mlifu shi kɛtee dãanumɔhe ko. Beni ená edaŋ fioo ni etsui he ejɔ lɛ, yoo ko tsi ebɛŋkɛ lɛ. John nu dãa lɛ fioo ko hu efata he kɛkɛ ni paa ni ekɛ yoo lɛ dom ni ekɛ lɛ yabɔ ajwamaŋ. Sɛɛ mli lɛ John shwa ehe waa akɛ eji eyanuuu dãa ni no ha ehiɛgbele tɔ jwa kulɛ, ekɛ ehe eyawoŋ nɔ ko ni bako ejwɛŋmɔ mli pɛŋ akɛ ebaafee lɛ mli.

Dãanumɔ babaoo hu haŋ mɔ anyɛ akudɔ ewiemɔ kɛ enifeemɔi. Biblia lɛ bi akɛ: ‘Namɔ naa nɔ̃ be fɛɛ be? Namɔ taa sane naa ni ekɛ mɛi nɔɔ? Mɔ fɛɛ mɔ ni tsɛɔ yɛ dãa he, ní ekɛɔ akɛ ha mikɛ glase kome kɛkɛ afata he lɛ.’ (Abɛi 23:29, 30, Contemporary English Version) Kɛ́ onu dãa babaoo lɛ ehaa ‘onuɔ he tamɔ nɔ ni okã ŋshɔ hiɛ, tamɔ nɔ ni obaashwe, tamɔ nɔ ni okã meele mli kpãa ko nɔ yɛ ŋshɔ ni efee hamahama hiɛ.’ (Abɛi 23:34, TEV) Mɔ ko ni enu dãa fe nine lɛ baanyɛ ate shi ‘kɛ ehe faji ní eleee bɔ ni fee ni eba lɛ nakai.’—Abɛi 23:35, CEV.

Dãanumɔ babaoo baanyɛ afite gbɔmɔtso lɛ. ‘Yɛ naagbee lɛ [dãa] kɔ̃ɔ mɔ tamɔ onufu ni enaa ebɔɔ lɛ tamɔ onaŋka.’ (Abɛi 23:32, New International Version) Datrɛfoi ema nilee ni yɔɔ nakai blema abɛ lɛ mli lɛ nɔ mi. Dãa babaoo numɔ tamɔ ebɔɔ ni haa anáa kansai srɔtoi, ehaa flufla lɛ fuɔ, efiteɔ mlɛbo lɛ; efiteɔ nɔ ni yeɔ ebuaa ni niyenii kpɔtɔɔ yɛ gbɔmɔtso lɛ mli lɛ, ehaa sikli ni yɔɔ mɛi ni yeɔ sikli hela lɛ mli lɛ nɔ gbɔɔ kwraa, ehaa afɔɔ bii ni eje kpa, ehaa mɔ náa strok, loo tsui hela kɛ helai krokomɛi. Ni shikome po ni mɔ ko baanu dãa babaoo lɛ baanyɛ aha nɔ̃ anyɔ enɔ loo egbo. Kɛlɛ, dãa ni anuɔ babaoo fe nine lɛ yeɔ mɔ awui kwraa fe gbɔmɔtsoŋ nɔ̃ kɛkɛ.

Oshara ni fe fɛɛ. Eyɛ mli akɛ mɔ ko baanyɛ anu dãa babaoo ni etɔŋ moŋ, shi no baafite ekɛ Yehowa teŋ wekukpaa lɛ. Biblia lɛ kɛɔ faŋŋ akɛ: “Kpóo ha mɛi ni teɔ shi maŋkɛ̃ mra, ní amɛyanyiɛɔ dãa ni wa sɛɛ, mɛi ni taraa shi kɛyashiɔ jenamɔ yi waa ní wein hãa amɛhiɛ woɔ la.” Mɛni hewɔ? Yesaia tsɔɔ bɔ ni dãanumɔ babaoo saa mɔ kɛ Yehowa teŋ wekukpaa lɛ he lɛ mli akɛ: “Yehowa nifeemɔ lɛ, amɛkwɛɛɛ, ni eninenaa nitsumɔ hu amɛnaaa!”—Yesaia 5:11, 12.

Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ woɔ wɔ ŋaa koni ‘wɔkaŋɔ wɔhe wɔfutu dãatalɔi.’ (Abɛi 23:20) Abɔɔ yeimeji kɔkɔ ni ‘amɛkatsɔmɔ mɛi ni nuɔ dãa babaoo.’ (Tito 2:3) Mɛni hewɔ? Ejaakɛ mɛi jeɔ dãanumɔ shishi fiofio, ni beni be shwieɔ mli lɛ dãa falɛ ni amɛnuɔ lɛ kɛ shii abɔ ni amɛnuɔ lɛ yaa hiɛ fe tsutsu lɛ. Ni nɔ ni jɛɔ enɛ mli baa ji akɛ, ‘kɛ́ dãanulɔ lɛ hiɛ etsɛ̃ ni je tsɛreko lɛ ebaabi akɛ, Mɛɛbe je baatsɛre koni manu ekoŋŋ mafata he?’ (Abɛi 23:35, CEV) Kɛ́ mɛi ni nuɔ dãa babaoo lɛ nu dãa kɛshɛ heni kɛ́ jetsɛre leebi lɛ ja amɛnu eko dani amɛhe saŋeɔ amɛ lɛ, etsɔɔ akɛ amɛwala yɛ oshara mli naakpa diɛŋtsɛ.

Biblia lɛ kɛɔ akɛ mɛi ni kɛ amɛhe woɔ “dãanumɔ babaoo, dãatɔɔ ni haa afeɔ hoo, dãanumɔ ni akɛshiɔ akaŋ” mli lɛ “baabu akɔntaa aha mɔ ni esaa ehe eto ni ebaakojo hiɛkãlɔi kɛ gbohii fɛɛ lɛ.” (1 Petro 4:3, 5, NW) Yesu bɔ wɔ kɔkɔ yɛ jaramɔ bei ni wɔyɔɔ mli nɛɛ he akɛ: ‘Shi nyɛhiɛ ahia nyɛhe nɔ, koni fufeemɔ kɛ dãatɔɔ kɛ daaŋ-ŋmaa he haomɔi akahe nyɛtsuii, ni Yehowa gbi lɛ miibati nyɛ shi trukaa.’—Luka 21:34, 35.

Mɛni mɛi ni nuɔ dãa babaoo lɛ baanyɛ afee koni ‘dãatɔɔ akahe amɛtsui’?

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 2 Yɛ sane nɛɛ mli lɛ, “dãa” ni atsĩ tã lɛ kɔɔ beer, wein, kɛ dãa krokomɛi hu ni naa wa lɛ ahe.

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 4, 5]

Dãanumɔ babaoo baanyɛ ekɛ naagbai babaoo aba