1, 2. (a) E aera ngkai ti boni kona ni karina te aroaro ae boou? (b) Baikara iteran te aroaro ae boou ae kaotaki n I-Korote 3:​10-14?

“TE AROARO ae boou.” A kaoti taeka akanne uoua te tai n te Baibara ae Tabu​—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou. (IEbe. 4:24; IKoro. 3:10) Bon taekan te aroaro ae “karaoaki ni kaineti ma nanon te Atua.” Ti boni bane ni kona ni karikirakea te aroaro ane boou anne. Bukin tera? Ibukina bwa e karikiia aomata Iehova ni katotongana, ngaia are ti kona ni katotongi aroarona aika tamaroa.​—KBwaai 1:​26, 27; IEbe. 5:1.

² Ni koauana, ibukina bwa ti aki kororaoi mairouia ara moani karo, ti boni kona naba n tangiri baika bure. Ti kairaraangaki naba ni baika riiriki i rarikira. Ma rinanon ana ibuobuoki Iehova, ti a kona n tokanikai ao n riki bwa te aeka n aomata ae e tangiria. Ibukini kakorakoraan nanora bwa ti na roko n tiara anne, ti na rinanoi itera tabeua ibukin te aroaro ae boou are e koreia te abotoro Bauro, i aani kairana n te taamnei. (Wareka I-Korote 3:​10-14.) Ti na maroroakinna naba bwa ti na kangaa ni kaotii aroaro aikai n ara mwakuri ni minita.

3. Tera teuana iteran te aroaro ae boou?

³ Imwini kaungaakira bwa ti na karina te aroaro ae boou, e reitianako Bauro ni kabwarabwaraa te aki inanonano bwa teuana iteran te aroaro ae boou ae kakawaki. E taku: “Akea iai te I-Kuriiti ke te I-Iutaia, te korotobibi ke te aki korotobibi, te ianena, te I-Tekute, te toro, ke te inaomata.” * E aera ngkai e aki riai n reke n te ekaretia te kakaokoroaki n te reeti, te aba, ke te nakoa? Ibukina bwa “a bane n riki bwa te aomata ae tii temanna” taan rimwini Kristo ni koaua.​—IKoro. 3:11; IKar. 3:28.

4. (a) Tera aroia ana toro Iehova ae a riai ni karaoia nakoia tabemwaang? (b) Tera te bwai ae kona ni kangaanga iai reken te katiteuanaaki ni Kristian?

⁴ Naake a karina i aoia te aroaro ae boou, a karineia kaain te onimaki ao ake tiaki naba, n aki ongeia bwa kaain ia ke tera aia reeti. (IRom 2:11) E kona ni kangaanga aei n aaba tabeua. N te katoto, angia taani Kakoaua i Aberika Maiaki, a teimatoa ni maeka n taabo ake a kakaokoroaki iai aia tabo kaain reeti aika kakaokoro. Ma ibukini kaungaaia taari bwa a na ‘kamwaawai nanoia,’ n Okitobwa 2013 e a kariaiakaki man te Rabwata n Tautaeka te babaire ae okoro ibukini buokaia taari n ikikina riki i marenaia. (2Kor. 6:​13, kabwarabwara mai nano) Tera te babaire anne?

5, 6. (a) Ibukini kakorakoraan te katiteuanaaki i buakoia ana aomata te Atua n te aba teuana, baikara babaire aika karaoaki? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.) (b) Tera mwina?

⁵ A karaoaki babaire bwa a riai n ikotaki i nanon tabeua te wikeen ekaretia aika uoua aika kaokoro aia reeti ao aia taetae. A kaai n uataboa te uarongorongo, ni kaei bobotaki, ao ni kairuwaeia i marenaia nakon aia auti, taari mwaane ao aine man ekaretia aika uoua aikai. Bubua ma bubua ekaretia aika karaoa aei, ao e karekei rongorongo aika kakukurei te aobiti n tararua ibukin te babaire aei, mairouia naba naake tiaki kaain te onimaki. N te katoto, e kairaki te minita n te Aro teuana bwa e na kangai: “Tiaki te tia Kakoaua ngai, ma N na taekinna ae e rianako aromi ni bairea te mwakuri n uarongorongo, ao kam aki kakaokoroaki n te reeti.” Tera aron rotakia taani Kakoaua n te babaire aei?

⁶ N te moantai, ao te tari te aine ae arana Noma ae kabongana te taetae n Xhosa e aki kani kaoia taari aika mainaina kunia ake a kabongana te taetae n Ingiriti, nakon ana auti ae mangori. Ma imwin uataboan te uarongorongo ma taani Kakoaua ake a mainaina ao te botaki n iraorao n aia auti, e a taku neiei: “Bon aomata naba n aekakira!” Ngaia are ngke ai ana tai ana ekaretia neiei are kabongana te taetae n Xhosa ni butimwaeiia kaain te ekaretia ake a kabongana te taetae n Ingiriti, e a katauraoa te amwarake ao e kaoia iruwa tabeman. I buakoia ana iruwa ao iai te unimwaane ae mainaina kunna. E taku Noma, “E anaaki nanou ngke e kukurei teuaei n tekateka i aon te bwaoki i aontano.” Ibukin te babaire ae reitinako aei, a bati taari mwaane ao aine ake a a reke raoraoia aika boou, ao a motinnanoia bwa a na teimatoa ni kamwaawai nanoia n aia iraorao.

7. E aera ngkai ti riai ni kaota te nanoanga n taai nako?

⁷ Ti na bon teimatoa ni kaaitarai kataaki ni karokoa tokin ana waaki Tatan i aon te aba. Ti kaaitara ma akean te mwakuri, te aoraki ae kakaiaki, te bwainikirinaki, kabuanibwai aika karina, iraeakin ara bwai, ke kangaanga riki tabeua. Ibukini boutokaara i marenara n rawawatara ao ara kangaanga, ti kainnanoa te nanoanga ni koaua. Ngkana iai iroura te  nanoanga ti na kairaki iai bwa ti na bwaina te akoi. (IEbe. 4:32) A na buokira iteran te aroaro ae boou aikai bwa ti na katotonga te Atua, ni kabebeteia tabemwaang.​—2Kor. 1:​3, 4.

8. Baikara baika kona n riki mani kaotiotan te nanoanga ao te akoi nakoia aomata nako n te ekaretia? Taekina te katoto.

⁸ Ti na kangaa ni kaota riki tabeakinaia ianena ke naake a maiu ni kainnano n ara ekaretia? Ti riai ni karenaia aomata akanne ao ni buokiia bwa a na ataia ae kaain naba te ekaretia ngaiia aika rangi ni kakawaki. (1Kor. 12:​22, 25) Iangoa te baere riki nakon Dannykarl are mwaing mai Biribin nako Tiaban. N ana tabo ni mwakuri, e aki rangi n tabeakinaki n aroia taani mwakuri ake boni kaain te aba. Imwina ao e a kaea aia botaki Ana Tia Kakoaua Iehova. E taku Dannykarl: “Naake a roko bon angia kaain Tiaban, ma a butimwaeai raoi n aron ae kaanga I a kamani kinaia.” E teimatoa n namakina kaotan te akoi nakoina, ike e a buokaki iai n rikirake n te onimaki. E bwabetitoaki ao e a beku ngkai bwa te unimwaane n te ekaretia. A iangoia raona n unimwaane bwa bon te kakabwaia nakon aia ekaretia Dannykarl ma buuna ae Jennifer. A taku unimwaane ibukia naakai: “A kabebetei maiuia ngkai bwaiania ngaiia, ao a katea te banna ni katoto ae raoiroi ibukin ukerani moa te Tautaeka n Uea.”​—Ruka 12:31.

9, 10. Taekini katoto ibukini kakabwaia aika reke mani kaotiotan te nanoanga n te mwakuri ni minita.

⁹ Ngkana ti tataekina te Tautaeka n Uea nakoia aomata, e a reke iai ara tai ni kakaraoa ae “raoiroi nakoia aomata ni kabane.” (IKar. 6:10) Ibukin nanoangaaia naake a mwaing man te aba teuana, a bati taani Kakoaua ake a reiakina te taetae ae boou. (1Kor. 9:23) E karekei kakabwaia aika bati aei. N te katoto, e reiakina te taetae n Swahili te bwaiania ae kaain Aotiteria ae Nei Tiffany, bwa e aonga ni buoka te ekaretia ae kabongana te taetae n Swahili n te kaawa ae bubura ae Brisbane. E ngae ngke e kangaanga reiakinan te taetae ae boou aei iroun Tiffany, ma e rangi ni kakabwaiaaki iai. E taku: “Ngkana ko tangira te mwakuri ni minita ae kaunga, ko bon riai ni beku n te ekaretia ae kamanena te taetae ae kaokoro. Ai aron te mwananga teuana, ma ko bon tiku n am kaawa. Ko na nora iai aron ara botaki n itaritari ae katobibia te aonnaba, ao n nora aron te katiteuanaaki iai ae rianako.”

¹⁰ Iangoa naba aia katoto te utu teuana i Tiaban. E taku natiia te aine ae Sakiko: “N 1990 tabun, ti aki toki ni kaitiboo ma kaaini Brazil ake a mwaing mai abaia, n ara tai n uarongorongo. Ngkana ti kaotii nakoia kiibu man aia Baibara n te taetae ni Botukare n aron Te Kaotioti 21:​3, 4 ke Taian Areru 37:​10, 11, 29, a rangi ni kakauongo raoi ao n tabetai a bon tang.” Ma e aki toki ikanne aia nanoanga  kaain te utu aei. E taku Sakiko: “Ngke ti noria bwa a baki n te itera n taamnei, ti a reiakina te taetae ni Botukare n ara utu.” Imwina riki, a ibuobuoki te utu aei ni katea te ekaretia ae kamanena te taetae ni Botukare. Ni waakinakon ririki ao kaain te utu aei a buokiia aomata aika bati ake a mwaing mai abaia bwa a na riki bwa ana toro Iehova. E reitia ni kangai Sakiko: “E kainnanoa te kakorakora reiakinan te taetae ni Botukare, ma a rangi n riao riki kakabwaia nakon ara kakorakora. Ti rangi ni kakaitau iai nakon Iehova.”​—Wareka Mwakuri 10:​34, 35.

11, 12. (a) E aera ngkai e rangi ni kakawaki karekean te nano ae riai iroura ibukini karinan te aroaro ae boou? (b) Tera ae e na buokira n teimatoa n nanorinano?

¹¹ Ti kairaki bwa ti na karina i aora te aroaro ae boou ibukina bwa ti kani karinea Iehova, ao tiaki ibukini kamoamoaara irouia aomata. Uringnga are e a tia naba ni bure te anera ae kororaoi ibukina bwa e kariaia bwa e na kamoamoa. (Kabotaua ma Etekiera 28:17.) Ai kangaangara riki ngkanne irouia aomata aika aki kororaoi bwa a na rarawa nakon te kamoamoa ae aki riai ao te kainikatonga! Ma ti boni kona ni karina i aora te nanorinano. Tera ae e na buokira ni karaoa anne?

¹² Ngkana ti na teimatoa n nanorinano, ti riai ni karekea ara tai ni kananoa ara iango ni katoabong, n te baere ti warekia n Ana Taeka te Atua. (TuaKau. 17:​18-20) Ti karaoa ae raoiroi ngkana ti iaiangoi ana angareirei Iesu ao ana katoto ae tamaroa ibukin ana mwakuri ake e kaota iai te nanorinano. (Mat. 20:28) E bon teboki naba waeia ana abotoro. (Ioa. 13:​12-17) Ti riai naba n tatataro ibukin taamnein te Atua bwa e na buokira ni buakana te nano ni kani kakawaki riki nakoia tabemwaang.​—IKar. 6:​3, 4; IBir. 2:3.

13. Baikara kakabwaia ni bwainan te nanorinano?

¹³ Wareka Taeka N Rabakau 22:4. E kainnanoaki te nanorinano irouia taan taromauri ni koaua ni kabane, ao e karekei kakabwaia aika bati. Bwainan te nanorinano e buokira ni karikirakea te rau ao te katiteuanaaki n te ekaretia. Ti kona naba ni karekea ana akoi ae rianako te Atua mani karikirakean ao kateimatoaan te nanorinano. E taku te abotoro Betero: “Kam na bane ni kunnikaingkami n te nanorinano temanna nakon temanna, ibukina bwa e kaaitaraia akana kainikatonga te Atua, ma e anga te akoi ae rianako nakoia akana nanorinano.”​—1Bet. 5:5.

14. Antai te katoto ae te kabanea n tamaroa ibukini kaotan te nimamannei ao te taotaonakinnano?

¹⁴ Ni boong aikai, a iangoaki bwa a mamaara aomata aika nimamannei ao n taotaonakinnano. Ma bon akea koauan anne teutana! A nako aroaro aika tamaroa aikai mairoun te Aomata ae te kabanea ni mwaaka n te iuniweeti. Bon te katoto ae te kabanea n tamaroa Iehova ae te Atua ni kaotiotan te nimamannei ao te taotaonakinnano. (2Bet. 3:9) Iangoa arona ni kaeka rinanoia ana anera ake a tei ibukina ngke a titirakinna Aberaam ao Rota. (KBwaai 18:​22-33; 19:​18-21) I nanon naba ririki aika raka i aon 1,500, e taotaona nanona Iehova nakon te natannaomata ae Iteraera ae bubure.​—Etek. 33:11.

15. Tera ana katoto Iesu ni kaotiotan te nimamannei ao te taotaonakinnano?

¹⁵ E “nimamannei” Iesu. (Mat. 11:29) E kaota te taotaonakinnano ae korakora Iesu ni kaineti ma kabwakaia taan rimwina. N ana tai ni mwakuri ni minita i aon te aba, e nanomwaaka nakon te kabuakakaaki mairouia taani kakaitaraa aika mataniwi n Aaro. Ma e nimamannei ao e taotaona nanona ni karokoa tiringakina ae bon akea riaina. Ngke e rinanon te maraki ae korakora Iesu i aon te kai ni kammaraki, e tataro nakon Tamana bwa e na kabwarai aia bure taani katuuaaea aikai, bwa e taku, “a aki ataa te bwai ae a karaoia.”  (Ruka 23:34) Ai rianakora ana katoto ibukin te nimamannei ao te taotaonakinnano, e ngae naba ngke e rinanon te maraki ao te karawawataaki!​—Wareka 1 Betero 2:​21-23.

16. N te aro raa ae ti kona iai ni kaota te nimamannei ao te taotaonakinnano?

¹⁶ Ti na kangaa ni kaota te nimamannei ao te taotaonakinnano? E kaota Bauro te anga teuana ngke e korea aei nakoia raona n te onimaki: “Teimatoa n taotaon nanomi i marenami ao tauraoi n ikabwarabure ngkana iai bukini ngurenguremi i marenami, n aron Iehova ngke e tauraoi ni kabwarai ami bure, ao kam riai naba ni karaoa anne.” (IKoro. 3:13) E boni kainnanoaki te nimamannei ao te taotaonakinnano ngkana ti na ongeaba n te tua anne. Ma ngkana ti kabwarai buure, ti karikirakea ao ni kateimatoa te katiteuanaaki n te ekaretia.

17. E aera ngkai e kakawaki te nimamannei ao te taotaonakinnano?

¹⁷ E bon riai te Kristian ni karina i aona te nimamannei ao te taotaonakinnano. Bon te tua ae ti riai ni karaoia bwa ti aonga ni kamaiuaki. (Mat. 5:5; Iak. 1:21) Ma ae kakawaki riki, ngkana ti nimamannei ao n taotaonakinnano, ti karinea iai Iehova ao ni buokiia tabemwaang bwa a na karaoa naba anne.​—IKar. 6:1; 2Tim. 2:​24, 25.

18. Tera irekereken te tangira ma te aki inanonano?

¹⁸ A rangi n irekereke ma te tangira aroaro nako aika maroroakinaki. N te katoto, e riai te tia rimwini Kristo ae Iakobo n reireinia taari ibukin aroia n tatangiriia riki aika kaubwai nakoia ake a maiu ni kainnano. E kaotia ae te aroaro anne e urua te tua n uea aei: “Ko riai n tangira raom n aomata n aron tangiram i bon iroum.” Ao e reitia ni kangai: “Ngkana kam teimatoa ni kaotiota te inanonano, ao kam karaoa ae bure.” (Iak. 2:​8, 9) Ni kaitaraan anne, e riai te tangira ni kairira bwa ti na rawa ni kaokoroira ma tabemwaang ibukini buburan te reirei, te reeti, ke te nakoa. Ni koauana, ti aki kona ni baka n aki inanonano. E riai ni bon nako mai nanora bwa bon aroarora teuana.

19. E aera ngkai e kakawaki bwa ti na karina i aora te tangira?

¹⁹ Irarikina, “e taotaonakinnano . . . ao e akoi” te tangira ao “e aki kainikatonga.” (1Kor. 13:4) E bon riai n reke iroura te taotaonakinnano, te akoi, ao te nanorinano, bwa ti aonga n teimatoa n tataekina te Tautaeka n Uea nakoia aomata. (Mat. 28:19) Aroaro aikai, a kabebetea naba arora n reitaki ma taari ni kabane n te ekaretia. Tera te kakabwaia mani kaotiotan te aeka n tangira anne? E karekei ekaretia aika katiteuanaaki ae kamoamoaaki iai Iehova, ao e anai nanoia aomata aika boou aika kan ongora. Ngaia are e motikaki kabwarabwaraan te aroaro ae boou n te Baibara ni kangai: “Irarikini baikai ni kabane, kam na karina i aomi te tangira, bwa bon te bwai ni kabaebae ae katiteuanaia aomata n te aro ae kororaoi.”​—IKoro. 3:14.

20. (a) Baikara titiraki aika ti riai n titirakinira iai, ao bukin tera? (b) Tera ae ti ingainga ni kariariaa n te tai ae imwaira?

²⁰ Ti riai n titirakinira n tatabemanira nako ni kangai, ‘Tera ae I kona ni karaoia riki bwa I aonga ni buuta te aroaro nikawai ao n aki manga karinna?’ Ti riai ni kakorakoraira n tataroa ana ibuobuoki te Atua ao ni mwakuri korakora n tokanikai i aon te nano ke te aroaro ae e na tukira bwa ti na aki rin n Ana Tautaeka n Uea te Atua. (IKar. 5:​19-21) Ti riai naba n titiraki ni kangai, ‘I teimatoa ni kabooua nanou ae ngaia ae kaira au iango?’ (IEbe. 4:​23, 24) Karinan te aroaro ae boou ao kateimatoaana, bon te kakorakora ae reitinako ibukia Kristian ni kabane ni karokoa te tai are ti a kona iai ni karaoia raoi. Iangoa aron tamaroan te maiu ngkana a a bane aomata ni karina i aoia te aroaro ae boou n te aro ae kororaoi!