Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

KAONGORA IBUKIN TE REIREI 25

Onimakina Iehova Ngkana ko Rawawata

Onimakina Iehova Ngkana ko Rawawata

‘E boni korakora rawawatau.’​—1TAM. 1:15.

ANENE 30 Tamau, Atuau, ao Raoraou

KANOANA *

1. E aera bwa ti riai n ongeaba n ana taeka ni kauring Iesu?

E TAKU Iesu n ana taetae ni burabeti ibukini kabaneani boong: “Kawakiningkami bwa a na aki taonakinako nanomi n . . . raraomaeakinani bwain te maiu aei.” (Ruka 21:34) Ti riai n ongeaba n te taeka ni kauring anne. Bukin tera? N te tai aei, ti a kaaitara ma kangaanga aika kakaiaki ake a kaaitarai naba aomata nako.

2. Baikara kangaanga ake a kaaitarai taari tabeman?

2 N tabetai, ti kaaitara ma kangaanga aika bati aika karawawata n te tai ae tii teuana. Iangoi katoto aikai. E ituaki n te aoraki ae kakaiaki ae te multiple sclerosis te tia Kakoaua ae John, * ao e taonaki n te nanokawaki ngke e kitanna buuna imwin tekatekaia n te maan ae 19 te ririki. Imwina riki, a aikoa beku iroun Iehova natina aine aika uoman. A kaaitara naba ma kangaanga aika kakaokoro tangan Bob ao Linda. Ai akea aia mwakuri ni kareketianti ao imwina ai akea mwengaia. Irarikin akanne, e a tuangaki Linda bwa iai aorakini buroona ae kakaiaki, ao te aoraki riki teuana ae urui tautian rabwatana.

3. Ni kaineti ma I-Biribi 4:​6, 7, tera ae ti kona ni kakoauaa raoi?

3 Ti kona ni kakoauaa raoi bwa e atai rawawatara ara tia Karikiriki ao Tamara ae tatangira ae Iehova. Ao e kani buokira bwa ti na nanomwaaka i aan ara kangaanga. (Wareka I-Biribi 4:​6, 7.) A bati rongorongo n Ana Taeka te Atua aika taekini kangaanga ake a nanomwaaka iai ana toro. E taekinaki naba iai aron Iehova ni buokiia n aia kangaanga akana karawawata akanne. Ti na nori katoto tabeua mai iai.

ERIA BON “TE AOMATA NABA N AI ARORA”

4. Baikara kangaanga ake e kaaitarai Eria, ao tera ana namakin iai ibukin Iehova?

4 E beku Eria iroun Iehova n taai aika karawawata ao e aitara naba ma kangaanga aika kakaiaki. Aaba bon uean naba Iteraera ae aki kakaonimaki, ao e mare ma Ietebera ae te tia taromauria Baara. A kaungaa naakai taromauriani Baara ni kabutaa te aba ao a tiringia ana burabeti Iehova aika bati. Ma e reke angan Eria ni birinako. E reke naba maiuna n tain te rongo ae korakora ibukina bwa e onimakina Iehova. (1Uea 17:​2-4, 14-16) Irarikin anne, e onimakina Iehova Eria ngke e kaaitaraia ana burabeti Baara ao taan taromauria. E kaumakiia tibun Iteraera bwa a na toro iroun Iehova. (1Uea 18:​21-24, 36-38) A bati bwaai ni kakoaua ake e nori Eria bwa e boni boutokaia Iehova n taai ni karawawata akanne.

E kanakoa te anera Iehova bwa e na buoka Eria ni kaoka korakorana (Nori barakirabe 5-6) *

5-6. Ni kaineti ma 1 Uea 19:​1-4, tera ana namakin Eria, ao e kangaa Iehova ni kaotia bwa e tangiria?

5 Wareka 1 Uea 19:​1-4. Ma e a maaku Eria ngke e kakamaakua te Ueannaine ae Ietebera bwa e na tiringnga. Ngaia are e a birinako nako Beerateba. E a rangi ni bwara nanona ao “e a bubutii bwa e nangi mate.” E aera bwa e namakina aei? Ibukina bwa e aki kororaoi ao bon “te aomata naba n ai arora.” (Iak. 5:17) E bae n rotaki n te rawawata ao te korakai. E bae n iangoia bwa akea uaan ana kakorakora ni boutokaa te taromauri ae itiaki, ngkai akea te rikirake irouia tibun Iteraera ao ngkai ai tii ngaia ni beku ibukin Iehova. (1Uea 18:​3, 4, 13; 19:​10, 14) Ti bae ni mimi n ana namakin te burabeti ae kakaonimaki aei. Ma e bon ota iai Iehova.

6 E aki boaa Eria Iehova ngke e kaotii ana namakin. Ma E buokia bwa e na manga korakora. (1Uea 19:​5-7) Imwina riki ao Iehova e a kaeta ana iango Eria ma te akoi ngke e kaota mwaakana ae kamimi. Imwina e a kaotia Iehova bwa bon iai aomata aika 7,000 i Iteraera aika rawa n taromauria Baara. (1Uea 19:​11-18) Man aanga aika manena aikai, e a kaotia Iehova nakon Eria bwa e bon tangiria.

ARON IEHOVA NI KONA NI BUOKIRA

7. Ti kangaa ni kaungaaki man aron Iehova ni buoka Eria?

7 Ko rinanon te rawawata teuana? Ai karaunanora ataakin ae e ota Iehova n ana namakin Eria! A rau nanora iai bwa e kona naba n ota n ara kangaanga. E ataa tian ara konabwai ao e atai naba ara iango ao ara namakin. (TaiAre. 103:14; 139:​3, 4) Ngkana ti katotonga Eria n onimakina Iehova, e na buokira bwa ti na nanomwaaka naba i aan ara kangaanga.​—TaiAre. 55:22.

8. E na kangaa Iehova ni buokiko ni kaitaraa te rawawata?

8 E kona te rawawata ni kairiko bwa ko na iangoi baika aki raoiroi, ike ko a namakina iai te bwarannano. Ngkana e riki aei, uringnga bwa e kona Iehova ni buokiko ni kaitaraa te rawawata. N te aro raa? E kaoko bwa ko na kaotii raraomam nakoina. Ao e na boni kaekai am bubutii. (TaiAre. 5:3; 1Bet. 5:7) Ngaia are tataro ni katoatai nakon Iehova ibukin am kangaanga. E na aki taetae nakoim n aron are e karaoia nakon Eria ma e na karaoia rinanon ana Taeka ae te Baibara ao ana botaki. A kona ni kabebeteko rongorongo ake ko wareki n te Baibara ao ni karekea am kantaninga ae raoiroi. A kona ni kaungako naba tarim n te onimaki.​—IRom 15:4; Ebera 10:​24, 25.

9. E na kangaa ni buokira raoraora ae ti onimakinna?

9 E tuanga Eria Iehova bwa e na anga tabena tabeua nakon Eritai. N te aro aei, e a karekea Iehova raoraon Eria ae kona ni buokia ngkana e namakina te bwarannano. N aron anne, ngkana ti kaota ara namakin nakon raoraora ae ti onimakinna, e kona naba ni buokira ngkana ti namakina te bwarannano. (2Uea 2:2; TaeRab. 17:17) Ngkana ko namakinna bwa akea ae ko kona ni kaota am namakin nakoina, tataro nakon Iehova bwa e na buokiko ni karekea te tari ae ikawai n te onimaki, are e na kona ni kaungako.

10. E kangaa rongorongon Eria n anganira te kantaninga, ao e na kangaa ni buokira te berita are n Itaia 40:​28, 29?

10 E a tia Iehova ni buoka Eria n rawawatana ao e kakaonimaki ni beku i nanon ririki aika bati. E anganira te kantaninga ae raoiroi rongorongon Eria. A bae ni bati taai ake ti rinanon iai te kangaanga ao ti a kona ni kua ao n rawawata. Ma ngkana ti onimakina Iehova, e na bon anganira te korakora ae ti kainnanoia bwa ti aonga n teimatoa ni beku ibukina.​—Wareka Itaia 40:​28, 29.

A ONIMAKINA IEHOVA ANNA, TAWITA, AO TE TIA ARERU TEMANNA

11-13. A kangaa ana toro te Atua aika teniman rimoa n taonaki n te rawawata?

11 A kaaitara naba ma te rawawata tabeman riki ake a karakinaki n te Baibara. N te katoto, e nanomwaaka Anna n rawawatana ae kamaamaa ae te kanoabo n ikotaki naba ma aron neiere te buu are temanna ni kakanikoa. (1Tam. 1:​2, 6) E rangi n nanokawaki Anna ibukin rawawatana, n te aro are e a tang ao n aki amwarake.​—1Tam. 1:​7, 10.

12 N tabetai e taonaki naba n te rawawata te Uea ae Tawita. Iangoi kangaanga ake e kaaitarai. E rangi n uringaaba imwin ana bure aika bati. (TaiAre. 40:12) E kaitaraaki iroun natina te mwaane ae tatangiria ae Abetarom, are e mate imwina riki. (2Tam. 15:​13, 14; 18:33) E kamwaneaki naba iroun temanna raoraona ni kaan. (2Tam. 16:23–17:2; TaiAre. 55:​12-14) A bati ana areru Tawita ake e kabwarabwaraa iai namakinan te bwarannano n ikotaki naba ma onimakinan Iehova irouna ae aki kaingingaki.​—TaiAre. 38:​5-10; 94:​17-19.

Tera ae buoka te tia areru bwa e na oki kimwareireina? (Nori barakirabe 13-15) *

13 Imwina riki, e a moanna te tia areru temanna ni bakantang n aroni maiuia aomata aika buakaka. E bae n ae teuaei boni kanoan naba Ataba are tibun Rewi, ao e beku n ana tabo ae tabu ae kakannato te Atua. E rotaki n te rawawata te tia areru aei ike e a aki kukurei ao e a aki rau nanona. E a moanna naba n nanououa bwa e a aki tau kakabwaiaana n ana beku iroun te Atua.​—TaiAre. 73:​2-5, 7, 12-14, 16, 17, 21.

14-15. Tera reireiara n aia katoto naake teniman n te Baibara ibukin aroia ni karekea buokaia mairoun Iehova?

14 A bane taan taromauri ni koaua akana teniman akanne n onimakina Iehova ibukini buokaia. A kaotii raraomaia nakoina rinanon te tataro. A bunrii nanoia n taekin raoi bukin rotakia n te rawawata. Ao a teimatoa n nakon te tabo are tataromauriaki iai Iehova.​—1Tam. 1:​9, 10; TaiAre. 55:22; 73:17; 122:1.

15 E nanoangaiia Iehova ao e buokiia n tatabemania nako. E reke raun nanon Anna. (1Tam. 1:18) E korea aei Tawita: “A bati ana kangaanga te aomata ae raoiroi, ma e kainaomataa Iehova mai buakoni baikanne ni kabane.” (TaiAre. 34:19) Ao te tia areru are temanna e a namakinna imwina riki bwa e a tia Iehova n ‘taua baina ae ataina,’ ni kairiria n ana taeka n reirei ae manena. E anene ni kangai: “Irou, kaanian te Atua bon te bwai ae raoiroi ibukiu, I a tia ni karika te Uea ae Moan te Rietata ae Iehova bwa au tabo ni kamanomano.” (TaiAre. 73:​23, 24, 28) Tera reireiara ni katoto aikai? N tabetai, ti taonakinako ni kangaanga aika karika rawawatara. Ma ti kona ni kaaitarai ngkana ti kananoa ara iango i aon aron Iehova ni buokiia tabemwaang, n onimakinna rinanon te tataro, ao n ongeaba irouna ni karaoi baike e tangiri mairoura.​—TaiAre. 143:​1, 4-8.

ONIMAKINA IEHOVA AO KO NA TOKANIKAI

N te moantai, e namakinna te tari te aine temanna bwa e kani kararoaa ma aomata, ma e a nakoraoi riki arona ngke e kakaaei ana anga ni buokiia tabemwaang (Nori barakirabe 16-17)

16-17. (a) E aera bwa ti aki riai ni kararoaira n tii ngaira? (b) Ti na kangaa ni kaoka korakorara?

16 E reke reireiara ae kakawaki ni katoto akana tenua akanne, bwa ti aki riai ni kararoaira mairoun Iehova ao ana aomata. (TaeRab. 18:1) E rangi n rawawata Nancy ngke e kitanna buuna, ao e taku: “A bati boong ake I a aki kan taraa temanna iai ke n taetae ma ngaia. Ma ngkana I teimatoa ni kararoaai ma aomata, I a nanokawaki riki.” A a riki bitaki iroun Nancy ngke e a kakaaei aanga ake e na buokiia iai naake iai aia kangaanga. E taku: “I kakauongo irouia ngkana a taekin aia kangaanga. I noria bwa ngkana I kaatuua iangoaia ma aia kangaanga, I a aki kaatuua iangoau ma au kangaanga.”

17 Ti kona ni manga korakora ngkana ti kaakaei bobotaki n te ekaretia. N ara tai n taromauri, ti a karika iai Iehova bwa ‘ara tia ibuobuoki ao ara tia kabebetenano.’ (TaiAre. 86:17) E kakorakoraira iai rinanon taamneina ae raoiroi, ana Taeka, ao ana aomata. E reke te tai n “ikaungaunga i marenara” n taai ni bobotaki. (IRom 1:​11, 12) E taku te tari te aine ae Sophia: “E kateimatoaai Iehova ao ara botaki n itaritari. A kakawaki riki irou ara bobotaki n te ekaretia. I kunea bwa ngkana I kabatiaa au tai n te mwakuri ni minita ao n au ekaretia, I a kona riki ni kaitaraa te rawawata ao te raraoma.”

18. Ngkana ti namakina te bwarannano, tera ae e kona n anganira Iehova?

18 Ngkana ti namakina te bwarannano, ti bia ururinga ae e aki tii beritana Iehova te maiu n aki toki ae akea iai te rawawata n te tai ae imwaira, ma e kukurei naba ni buokira ngkai ni kaitaraa te rawawata. E anganira nanora ao te korakora bwa ti na kona n tokanikai i aon te bwarannano.​—IBir. 2:13.

19. Tera te karaunano n I-Rom 8:​37-39?

19 Wareka I-Rom 8:​37-39. E karaui nanora te abotoro Bauro bwa akea te bwai ae kona ni karaureira man tangirara iroun te Atua. Ti na kangaa ni buokiia tarira n te onimaki aika kataia n tokanikai i aon te rawawata? E na maroroakinaki n te kaongora are imwina arora ae ti kona iai ni katotonga Iehova mani kaotiotan te nanoanga ao boutokaaia tarira ngkana a taonaki n te rawawata.

ANENE 44 Ana Tataro Ane Mangori

^ bar. 5 Te rawawata ae korakora ke ae rangi ni maan e kona n rota rabwatara ao ara iango. E na kangaa Iehova ni buokira? Ti na nora arona ni buoka Eria ngke e rawawata. A na kaotaki ni katoto tabeua man te Baibara arora ni kona ni kawara Iehova ngkana ti rawawata.

^ bar. 2 A a tia ni bitaki aara n te kaongora aei.

^ bar. 53 KABWARABWARAAN TE TAAMNEI: Ana anera Iehova ae kauta Eria ao e anganna kanana ao nimana.

^ bar. 55 KABWARABWARAAN TE TAAMNEI: Te tia areru temanna ae kanoan Ataba ngke e anene ao ni korei areru tabeua ma raona naba aika tibun Rewi.