TE KAONGORA IBUKIN TE REIREI 33
ANENE 130 Bwaina te Ikabwarabure
Aroia Kaain te Ekaretia ni Kaotiota Ana Iango Iehova Ibukia Taani Bure
“Ngkana iai ae e bure, ao iai te tia buokira.”—1IOA. 2:1.
TE BOTO N IANGO
Reireiara man te baere riki n te ekaretia are i Korinto n te moan tienture, ngke e karaoa te bure ae kakaiaki te tari temanna.
1. Tera ae tangiria Iehova ibukia aomata ni kabane?
E KARIKIIA aomata Iehova ma inaomataia n rinea ae a na karaoia. Ko kabongana n taai nako te bwaintituaraoi anne ni karaoan am motinnano. Te motinnano ae te kabanea ni kakawaki ae e kona ni karaoia te aomata, boni katabuani maiuna nakon Iehova ao te riki bwa kaain Ana utu aika taromauria. E tangiriia aomata ni kabane Iehova bwa a na karaoa anne. Bukin tera? Ibukina bwa e tangiriia aomata ao e tangira ae te kabanea n tamaroa ibukia. E tangiriia bwa a na karekea aia iraorao ma ngaia ao a na maiu n aki toki.—TuaKau. 30:19, 20; IKar. 6:7, 8.
2. Tera ana namakin Iehova ibukia taani bure aika a aki rairi nanoia? (1 Ioane 2:1)
2 Ma e aki taumatoaia aomata Iehova bwa a na beku irouna. E kariaia bwa e na rineia temanna ma temanna bwa tera ae e na karaoia. Ma tera aron te Kristian ae e a tia ni bwabetitoaki ao e urua ana tua te Atua, bwa e karaoa te bure ae kakaiaki? Ngkana e aki raira nanona, e riai ni kanakoaki man te ekaretia. (1Kor. 5:13) Ma e boni kantaningaia naba Iehova bwa e na okiria te tia bure anne. Aei raoi bukina ae kakawaki ngke e katauraoa te kaboomwi, bwa a aonga ni kona ni kabwaraaki aia bure taani bure aika rairi nanoia. (Wareka 1 Ioane 2:1.) E rangi n tatangira Atuara ao e kaumakiia taani bure bwa a na rairi nanoia.—Tek. 1:3; IRom 2:4; Iak. 4:8.
3. Tera ae ti na maroroakinna n te kaongora aei?
3 E tangirira Iehova bwa e na titeboo ara namakin ma ngaia ibukin te bure ao taani bure. E na maroroakinaki n te kaongora aei arora ni kona ni karaoa anne. Ngkana ko wareka te kaongora aei, noria bwa (1) tera ae riki n te ekaretia i Korinto n te moan tienture ngke e karaoa te bure ae kakaiaki te tari temanna, (2) tera te kairiri are e anga te abotoro Bauro ngke e raira nanona te tia bure, ao (3) tera ae oti n te rongorongo man te Baibara aei ni kaineti ma ana namakin Iehova irouia Kristian aika karaoa te bure ae kakaiaki teuana.
TERA ARE E RIKI NGKE E KARAOA TE BURE AE KAKAIAKI TE TARI TEMANNA N TE MOAN TIENTURE
4. Tera are e riki n te ekaretia i Korinto n te moan tienture? (1 I-Korinto 5:1, 2)
4 Wareka 1 I-Korinto 5:1, 2. N ana katenua ni mwananga ni mitinare Bauro, ao e a ongo te rongorongo ae rangi ni buakaka n te ekaretia ae e a tibwa tei i Korinto. Iai te tari te mwaane n te ekaretia anne ae e wewene n taanga ma buun tamana. A ataia naba aomata aika aki taromauria te Atua bwa e rangi ni kairua te aroaro aei. Ma a iangoia kaain te ekaretia bwa e bon raoiroi ngkana e teimatoa n tiku n te ekaretia te tari aei. Tao a iangoia tabeman bwa e kaotaki iai ana nanoanga ao ana atataiaomata te Atua nakoia aomata aika aki kororaoi. Ma e bon aki kariaia Iehova te bure i buakoia ana aomata. E kona te mwaane anne ni kataekanabuakaa te ekaretia n aroarona ae kammaira aei. E kona naba ni kairaraangia Kristian tabeman ake a ikoikotaki ma ngaia. Ngaia are tera ae e tuangia Bauro kaain te ekaretia bwa a na karaoia?
5. Tera are e tuangia kaain te ekaretia Bauro bwa a na karaoia, ao tera are e nanonna iai? (1 I-Korinto 5:13) (Nora naba te taamnei.)
5 Wareka 1 I-Korinto 5:13. I aani kairani Bauro n te taamnei, ao e a korea ana reta ao n tua bwa e na kanakoaki man te ekaretia te tia bure are e aki raira nanona. Tera ae a na karaoia Kristian aika kakaonimaki nakon teuaei? E tuangia Bauro bwa a na “katoka te reitaki” ma teuaei. Tera nanon anne? E kabwarabwaraa Bauro ae e nanonaki n te tua aei bwa a na “aki naba riai n amwarake ma te aeka n aomata anne.” (1Kor. 5:11) Te kaai n tekateka ma temanna n amwarake e kona ni karekea angara ni manga reitaki riki ma ngaia. E teretere ngkanne are e nanonna Bauro bwa a riai n aki manga reitaki ma te mwaane arei. E na aki kona ngkanne n rotakibuaka iai te ekaretia. (1Kor. 5:5-7) Ao teuana naba, ngkana a rarawa n reitaki ma te mwaane aei, e na kona n noria iai bwa buakakara te baere e karaoia, ao e na maamaa iai ao ni kairaki bwa e na raira nanona.
6. Tera aroia kaain te ekaretia ao te tia bure n ana reta Bauro?
6 Imwini kanakoan ana reta Bauro nakoia Kristian ake i Korinto, ao e raraoma bwa e na tera aroia iai kaain te ekaretia. Imwina riki, ao e a uota te rongorongo ae kakimwareirei Tito. A karaoa raoi kanoan ana reta Bauro kaain te ekaretia. (2Kor. 7:6, 7) A toua mwin ana kaetieti. Tiaki tii ngaia ma iraua te namwakaina imwin rokon ana reta Bauro, ao e a raira nanona te tia bure arei! E bita aroarona ma ana iango ao e a kakairi n ana kaetieti aika raoiroi Iehova. (2Kor. 7:8-11) Tera ngkanne are e a manga tua Bauro nakoia kaain te ekaretia bwa a na karaoia?
AROIA KAAIN TE EKARETIA NAKON TE TIA BURE AE RAIRA NANONA
7. Tera te bwai ae raoiroi are e riki imwini kanakoan te tia bure man te ekaretia? (2 I-Korinto 2:5-8)
7 Wareka 2 I-Korinto 2:5-8. E taku Bauro bwa e a “tau boaakin te aomata anne, ngkai e boaaki irouia angia kaain te ekaretia.” Ke n taekana teuana, e a koro bukini boaakina. Tera te bwai anne? Kairan teuaei bwa e na raira nanona.—Ebera 12:11.
8. Tera are e a manga tua Bauro nakoia kaain te ekaretia bwa a na karaoia?
8 E a tua ngkanne ae kangai Bauro nakoia kaain te ekaretia: “Akoia ni kabwaraa ana bure ngkai ao kabebetea” ao “kaota koauan ami tangira ibukina.” Noria bwa e bati riki ae tangiria Bauro bwa a na karaoia kaain te ekaretia nakon tii butimwaean teuaei nako buakoia ana aomata Iehova. E tangiriia Bauro bwa a na karaua nanon te mwaane ae raira nanona aei rinanon aia taeka ao aia mwakuri, ni kaotia nakoina ae a kabwaraa raoi ana bure ao a tangiria. A kamataataa raoi iai ae a butimwaeia ngkai e a manga okira te ekaretia.
9. Bukin tera ngkai a kona tabeman n aki butimwaea raoi te tia bure are raira nanona?
9 Iai tabeman n te ekaretia aika a aki butimwaea raoi te tia bure ae raira nanona aei nako buakoia? E aki oti raoi n te rongorongo, ma tao e bae n iai. E koaua ae e karekea te kangaanga nakon te ekaretia ana mwakuri, ao tao te kamaamaeaki naba nakoia tabeman. A kona n namakinna tabeman bwa e katanginano butimwaean te tari aei ma te akoi, ao ngaiia a kabokorakora ni kateimatoa itiakia ni kaineti ma te aroaro ni maiu ae riai. (Kabotaua ma Ruka 15:28-30.) Bukin tera ngkanne bwa e kakawaki irouia kaain te ekaretia bwa a na kaota te tangira ni koaua nakon tariia are e a tia n raira nanona?
10-11. Tera ae kona n riki ngke arona bwa a rawa unimwaane ni kabwaraa ana bure te tia bure are e raira nanona?
10 Iangoa te bae e kona n riki ngke arona bwa a rawa unimwaane ni butimwaea raoi te mwaane ae raira nanona aei nakon te ekaretia, ke tao a rawa kaain te ekaretia ni kaotiota tangiran te tari aei. E kona n taonakinako teuaei “n nanokawakina.” E kona ni kai namakinna ae ai akea te kantaninga ibukina. E kona naba ni bwara nanona ao ni katoka ana kakorakora ni kanakoraoa ana iraorao ma te Atua.
11 Ae e kakaiaki riki, ngkana a rawa taari n te ekaretia ni kabwaraa ana bure te tia bure ae raira nanona, a na boni karuanikaia aia iraorao ma Iehova. Bukin tera? Ibukina bwa a aikoa kaotiota aroaron Iehova ae te kabwarabure nakoia taani bure aika rairi nanoia, ma a kaotiota aroaron Tatan ae te riribai ao te aki nanoanga. A kona n riki ngkanne bwa ana bwai ni mwakuri te Riaboro ae e na kabonganaia n urua iai ana onimaki te tari aei—2Kor. 2:10, 11; IEbe. 4:27.
12. A kangaa kaain te ekaretia ni kakairi iroun Iehova?
12 A kangaa ngkanne kaain te ekaretia are i Korinto ni kakairi iroun Iehova ao tiaki Tatan? N aroia ni katotonga aron Iehova nakoia taani bure aika rairi nanoia. Nora aia taeka tabeman taani korea te Baibara ibukin Iehova. E taku Tawita: E “raoiroi . . . ao [e] tauraoi ni kabwarabure.” (TaiAre. 86:5) E korea aei Mika: ‘Antai te Atua ae ai arom ae kabwarai kairua . . . ao ni mwanuokini buure?’ (Mika 7:18) Ao Itaia e kangai: “Ke e kitana arona te aomata ae buakaka ao ana iango te aomata ae aki raoiroi. Ke e okira Iehova ae e na nanoangaia, ke e okira Atuara, bwa e na kaabwabwaka kabwaraan te bure.”—Ita. 55:7.
13. Bukin tera ngkai e bon riai ni kaokaki nakon te ekaretia te tia bure ae raira nanona? (Nora te bwaoki ae “ E Kaokaki n Ningai te Mwaane Are i Korinto?”)
13 Ngkana a kani kakairi iroun Iehova kaain te ekaretia are i Korinto, a riai ngkanne ni butimwaea te mwaane are e raira nanona ao ni kaotia raoi ae a tangiria. Ngke a toua mwin ana kaetieti Bauro are a na butimwaea te tia bure are e raira nanona, a kaotia iai kaain te ekaretia ae a “ongeaba ni bwaai ni kabane.” (2Kor. 2:9) E koaua ae tii iraua ana namwakaina ni kanakoaki man te ekaretia, ma e a tia ni kairaki n te reirei ni kaetieti bwa e na raira nanona. Ngaia are bon akea riaina bwa e na kamaanaki riki kaokakina nakon te ekaretia.
ARORA NI KAKAIRI N ANA KAETITAEKA AE RIAI IEHOVA AO ANA NANOANGA
14-15. Tera ae ti reiakinna man te baere riki i Korinto rimoa? (2 Betero 3:9) (Nora naba te taamnei.)
14 E koreaki n te Baibara rongorongon te baere riki i Korinto “ibukin reireiara.” (IRom 15:4) Ti a ataia man te rongorongo anne bwa e aki kariaia te bure ae kakaiaki Iehova i buakoia ana aomata. E aki tangiriia taani bure aika aki rairi nanoia bwa a na nanoangaaki ni katukaki n te ekaretia ao n teimatoa n ikoikotaki ma taan taromauria aika kakaonimaki. E nanoanga Iehova ma iai aeka n aroaro aika e aki kona ni butimwaei, ao e aki naba kona ni bita ana kaetieti ibukin ae eti ao ae kairua. (Iuta 4) Bwa ngkana e karaoa anne, e aki ngkanne nanoanga bwa e a karuanikaia kaain te ekaretia ni kabane.—TaeRab. 13:20; 1Kor. 15:33.
15 Ma ti reiakinna naba bwa e aki tangiria Iehova bwa e na kamaunaaki temanna. E kani kamaiuia aomata n te tai are e konaa iai. E nanoangaiia aomata aika bitii nanoia ao ni kanakoraoa aia iraorao ma ngaia. (Etek. 33:11; wareka 2 Betero 3:9.) Ngaia are ngke e raira nanona te mwaane are i Korinto man arona ae bure, e kabongana Bauro Iehova bwa e na kabwarabwaraa nakoia kaain te ekaretia ae e riai ni kabwaraaki ana bure te mwaane aei ao ni manga butimwaeaki.
16. Tera am namakin ibukin Iehova, ngkai ko a ataa taekan te baere riki i Korinto?
16 E oti man te baere riki i Korinto bwa e rangi n tatangira Iehova, e raoiroi, ao e kaetitaeka n ae riai. (TaiAre. 33:5) Ataakin aei, ti a kairaki iai bwa ti na kabatiaa riki neboakin Atuara. Bwa ni koauana, bon taani bure ngaira n tatabemanira nako, ao ti kainnanoa kabwaraan ara bure irouna. Ti bon riai naba ngaira n tatabemanira nako ni kaitaua Iehova ibukin te kaboomwi, are ti a kona iai ni karekea kabwaraan ara bure. Ai kabebetenanora ao ai karaunanora, ataakin ae e bon tangiriia raoi ana aomata Iehova ao e tangira ae te kabanea n tamaroa ibukia!
17. Tera ae e na maroroakinaki ni kaongora aika imwina?
17 Ngkana iai ae karaoa te bure ae kakaiaki ni boong aikai, a na kangaa unimwaane n te ekaretia ni kakairi n ana tangira Iehova ao ni buoka te aomata anne bwa e na raira nanona? Tera ae a riai ni karaoia kaain te ekaretia ngkana a baireia unimwaane bwa e riai te aomata anne ni kanakoaki ke ni kaokaki nakon te ekaretia? A na maroroakinaki titiraki aikai ni kaongora aika imwina.
ANENE 109 Te Tangira ae Korakora Man te Nano