JEDAN je ribarski brod 2007. u Rossovom moru, nedaleko od Antarktike, slučajno uhvatio takozvanu kolosalnu lignju. Lignja je, zajedno s krakovima, bila duga gotovo 10 metara i imala je skoro 500 kilograma. Znanstvenici vjeruju da postoje još veći primjerci te lignje.

Slična morska neman zove se divovska lignja i ima tijelo nalik torpedu i oči koje mogu biti velike poput glave čovjeka. Svojim snažnim kljunom, koji podsjeća na papigin kljun, može presjeći čelično uže. Ima osam krakova s nizom prianjaljki i dva duga kraka kojima unosi hranu u usta. Vodom se kreće brzinom od 30 kilometara na sat i čak može iskočiti iz vode.

 Takvi divovi ne viđaju se često. U prošlom stoljeću zabilježeno je manje od 50 susreta s takvim stvorenjima i znanstvenici ih nikada nisu proučavali u divljini.

Usprkos svojoj veličini, te ogromne lignje služe samo kao hrana jednoj još većoj životinji, ulješuri, koja može narasti i do 20 metara i težiti 50 tona. Samo jedan njezin zub težak je gotovo jedan kilogram! U utrobi uginulih ulješura pronađeni su dijelovi divovske lignje. Ti su kitovi na svojim ogromnim, zaobljenim glavama imali okrugle ožiljke od lignjinih prianjaljki, koji pokazuju da se lignja žestoko branila. Godine 1965. posada jednog sovjetskog kitolovca tvrdila je da je vidjela borbu između divovske lignje i ulješure teške 40 tona. Nijedna životinja nije preživjela borbu. Zadavljeni kit plutao je na površini mora, a u njegovoj utrobi pronađena je glava lignje.

Divovska lignja i ulješura doista su ogromne životinje, no plavetni kit, najveći sisavac na svijetu, nadmašuje ih svojom veličinom. Dosad najduži plavetni kit uhvaćen je u blizini Antarktike. Bila je to ženka dugačka 33 metra. Plavetni kit može težiti i do 150 tona. Samo jezik teži koliko i odrasli slon! Ženka rađa mladunče teško 3 tone i dugo 7 do 8 metara! Zbog prekomjernog izlova plavetni je kit 1960-ih bio gotovo istrijebljen, a i danas se smatra kritično ugroženom vrstom.

Jedna od najstrašnijih riba mesožderki vjerojatno je velika bijela psina, koja ima 3 000 zastrašujućih zuba. Dosad najveći poznati primjerak bio je dug 7 metara i težak preko 3 000 kilograma. Ovaj morski pas ima nevjerojatno istančan njuh te može osjetiti kap krvi u 100 litara vode.

Najveća riba na svijetu je kitopsina, koja u prosjeku naraste preko 7 metara. Međutim neki primjerci gotovo su dvostruko duži. Čeljust joj je široka gotovo metar i pol, pa bi lako mogla progutati čovjeka. No kitopsina nipošto nije opaki grabežljivac koji vreba druga morska stvorenja. Naime taj se nježni div hrani sićušnim planktonima i malim ribama.

“Neobičan probavni sustav kitopsine”, stajalo je u časopisu National Geographic, “savršeno odgovara priči o Joni.” Autor članka osvrnuo se na biblijski izvještaj o proroku Joni, kojega je progutala ogromna riba. Kad  kitopsina “slučajno proguta neki veliki predmet koji ne može probaviti, ona ga izbaci, a da ga pritom ne uništi” (Jona 1:17; 2:10).

Još jedno veliko morsko stvorenje je velika tihooceanska hobotnica, koja može težiti i do 250 kilograma. Nekada se vjerovalo da može potopiti brodove. No ova je hobotnica zapravo stidljiva i skriva se između stijena ili podmorskih spilja na morskom dnu. Raspon njenih osam krakova može iznositi i do 10 metara te ima najveći mozak među beskralježnjacima. Hobotnice su vrlo inteligentne i mogu svladati neke složene zadatke, naprimjer pronaći izlaz iz labirinta ili odvrnuti poklopac staklenke.

Velika tihooceanska hobotnica može, jednako kao i divovska lignja, promijeniti boju kako bi se kamuflirala, kretati se vodom na mlazni pogon i izbaciti mlaz gustog crnila u slučaju opasnosti. Hobotnica čak može nakratko izaći iz mora na kopno u potrazi za hranom.

Sva ta stvorenja iz morskih dubina doista donose slavu imenu svog Stvoritelja, Jehove. Psalmist je s pravom napisao: “Hvalite Jehovu sa zemlje, velike životinje morske i svi bezdani vodeni” (Psalam 148:7).