ZAMISLITE plod koji se može koristiti kao lijek, sredstvo za čišćenje i dezinfekciju ili pak kozmetički preparat. Možete ga jesti i piti njegov sok, a od njegove kore možete praviti eterično ulje. Lijepa je izgleda, ima ga po cijelom svijetu i prilično je jeftin. Možda ga i vi imate u svojoj kuhinji. O kojem je plodu riječ? O limunu našem svagdašnjem!

Smatra se da limun potječe iz jugoistočne Azije. Odande je s vremenom bio prenesen u neke zapadnije krajeve, pa je tako stigao i do Sredozemlja. Limun odlično uspijeva u područjima s blagom klimom i stoga se naveliko uzgaja u zemljama poput Argentine, Italije, Meksika, Španjolske te u nekim afričkim i azijskim zemljama. Ovisno o sorti i mjestu na kojem raste, stablo limuna može godišnje imati od 200 do nevjerojatnih 1 500 plodova. Neke sorte cvatu više puta godišnje, tako da se limun može brati tijekom cijele godine.

Neki kažu da su već stari Rimljani uzgajali limun, no ima i onih koji se ne slažu s tom tvrdnjom, pa se o tom pitanju vode žustre rasprave. Postoje zapisi koji potvrđuju da su Rimljani znali za četrun, agrum iz roda Citrus koji je vrlo sličan limunu. Rimski povjesničar Plinije Stariji u svom djelu Naturalis historia (Prirodoslovlje) spominje drvo četruna i njegov plod. No neki od najuglednijih stručnjaka smatraju da su Rimljani znali i za limun. Zašto tako misle? Zato što su na brojnim starorimskim freskama i mozaicima prikazani limuni, a ne četruni. Tome u prilog govore i arheološki nalazi s područja Pompeja. U jednoj tamošnjoj vili koja je nazvana Kuća s voćnjakom postoje freske na kojima su prikazane razne biljke, a među njima i drvo limuna. Doduše, limun je u ono vrijeme vjerojatno bio egzotična biljka, pa je lako moguće da su se njegovi plodovi koristili samo u ljekovite svrhe. Ne zna se je li u antičko doba bilo lako uzgojiti limun i koliko se ljudi bavilo njegovim uzgojem.

Sicilija ima duga topla ljeta i blage zime, što je idealno za uzgoj voća. Na tom se otoku uzgajaju ogromne količine raznih vrsta agruma, pa tako i limuna. No limun odlično uspijeva i u nekim drugim dijelovima Italije, i to mahom u priobalju.

Nedaleko od Napulja nalazi se prekrasan grad Sorrento. Južno od njega  proteže se četrdesetak kilometara Amalfijske obale, koju krase skrovite pećine, ljupke uvale i pitome pješčane plaže. Podno gordih klisura skutrili su se živopisni gradići kao što su Amalfi, Positano i Vietri sul Mare. Duž poluotoka Sorrenta i Amalfijske obale uzgajaju se limuni koji su zaštićeni oznakom izvornosti i geografskog podrijetla. Tamošnji žitelji s pravom su zaštitili svoje sorte limuna jer su u njihov uzgoj nekoć uložili puno truda i ljubavi. Mudro su ih sadili na terasama što se prostiru na obroncima brda tako da voćke budu okupane suncem i daju sočne plodove primamljiva mirisa.

Za uzgoj limuna ne treba mnogo prostora. Možete ih uzgajati čak i na balkonu, pod uvjetom da na njemu ima dovoljno sunca. Patuljasta stabalca limuna mogu rasti u teglama te biti pravi ukras na vašem balkonu. Limun dobro uspijeva ako ga stavite na neko toplo, sunčano mjesto koje se nalazi u zavjetrini, po mogućnosti uza zid. No ako zimi bude jako hladno, stabalce treba pokriti ili unijeti u kuću.

Koliko često koristite limun? Neki od njega prave osvježavajuću limunadu, a neki imaju običaj piti čaj s limunom. Drugi dodaju malo ribane kore ili nekoliko kapi limunovog soka u smjesu za kolače. Vrhunski kuhari diljem svijeta uvijek imaju pri ruci pokoji limun i koriste ga za pripremu najrazličitijih jela. No jeste li znali da se limunov sok može koristiti i kao dezinfekcijsko sredstvo te da se pomoću njega mogu uklanjati mrlje?

Neki čiste i dezinficiraju daske za rezanje tako da ih natrljaju polovicom limuna. Neke domaćice za uklanjanje mrlja ili čišćenje sudopera umjesto deterdženata i raznih drugih sredstava koriste mješavinu limunovog soka i sode bikarbone. Ljudi kažu da je dobro staviti polovicu limuna u hladnjak ili perilicu posuđa ako se želite riješiti neugodnih mirisa i postići da oni uvijek lijepo mirišu.

Limun je bogat limunskom kiselinom, koja služi kao prirodni konzervans te daje jelima i pićima kiselkast okus. Njegov mesnati dio i kora sadrže pektin, tvar koja se u prehrambenoj industriji koristi kao emulgator te sredstvo za zgušnjavanje i želiranje. Od limunove kore dobiva se eterično ulje koje se naveliko koristi u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Mogli bismo tako u nedogled nabrajati čemu sve služi limun. Taj plod lijepa izgleda i osvježavajućeg okusa uistinu je zlata vrijedan!