IZ RIZNICE PROŠLOSTI

Zheng He

POKRENI

Zheng He

“Prevalismo više od stotinu tisuća lija * ploveći morskim bespućima. Vidjesmo valove visoke poput planina što se dižu nebu pod oblake. Upoznasmo daleke strane zemlje skrivene u plavoj kopreni lagane izmaglice. Danju i noću jedra nam bijahu uznosito razapeta poput oblaka (...). Probijasmo se kroz divlje valove lagano kao da hodamo kakvom prostranom ulicom” (zapis sa stele koja je u 15. stoljeću podignuta u gradu Changleu, u kineskoj pokrajini Fujianu; smatra se da je te riječi napisao Zheng He).

KINA je po mnogočemu posebna zemlja. Geografski gledano, ona je jedna od najvećih zemalja svijeta, a po broju stanovnika nadmašuje sve druge zemlje. Njeni su žitelji u povijesti učinili mnoga velika djela. Sagradili su veličanstveni Kineski zid, jednu od najvećih građevina u povijesti čovječanstva. Imali su i flotu golemih brodova koje su dali sagraditi carevi Yonglo i Xuande iz dinastije Ming. Ta je flota bila tako velika da se idućih 500 godina brodovlje nijedne druge zemlje nije moglo mjeriti s njom. Na čelu te velebne flote bio je admiral Zheng He, musliman iz jugozapadne Kine.

OSVAJANJA, TRGOVINA I UBIRANJE DANKA

Prema zapisu koji smo djelomično citirali u uvodu članka, Zheng Heov zadatak bio je “iskazati dalekim narodima milost i dobrotu te im pokazati kakve ih blagodati očekuju ukoliko se podlože caru”. Do čega su dovela Zheng Heova putovanja? U zapisu nadalje stoji: “Narodi što žive nakraj svijeta postadoše podanici [kineskog cara]. (...) Tuđinci iz dalekih zemalja (...) dolažahu na carev dvor noseći razne dragocjenosti i vrijedne darove.”

Neke luke u koje je pristalo Zheng Heovo brodovlje

Povjesničari se spore oko toga zašto su carevi iz dinastije Ming slali Zheng Hea na plovidbe dalekim morima. Neki smatraju da je on bio predstavnik moćne, ali miroljubive zemlje koja je druge narode željela upoznati sa svojom kulturom. Drugi pak tvrde da je svrha njegovih putovanja bila pokoriti daleke zemlje i natjerati ih na podložnost kineskom caru. Povijest pokazuje da je Zheng He bogato darivao vladare koji bi mu izrazili dobrodošlicu te da im je jamčio političku potporu. No ako se neki vladar nije htio podložiti kineskom caru i plaćati mu danak, Zheng He bi ga napao, porazio i zarobio. Na koncu su deseci vladara čije su se zemlje nalazile diljem Indijskog oceana poslali svoje predstavnike u Kinu kako bi iskazali čast caru.

Kinesko brodovlje prevozilo je i vrhunski porculan, skupocjenu svilu te razne ukrase od lakiranog drva što su ih za vrijeme dinastije Ming izrađivali kineski zanatlije. Tom je robom Zheng He trgovao u dalekim lukama. Njegovi brodovi vraćali su se u Kinu natovareni slonovačom, začinima, dragim kamenjem, egzotičnim drvom i drugom robom koju su Kinezi smatrali vrlo vrijednom. Jednom je prilikom bila dopremljena čak i živa žirafa, što je u Kini izazvalo silno oduševljenje. Zahvaljujući bogatoj razmjeni materijalnih i kulturnih dobara ostatak svijeta mogao je barem donekle steći predodžbu o naprednosti kineske civilizacije 15. stoljeća.

No s vremenom je došao kraj tim velikim putovanjima. Svega nekoliko desetljeća nakon što se Zheng He posljednji put zaputio u daleki svijet Kina je prekinula trgovačke i diplomatske veze s drugim zemljama. Novi car i njegovi savjetnici, koji su bili pristaše konfucijanizma, smatrali su da Kinezi nemaju što tražiti izvan granica svoje zemlje te su nastojali spriječiti da u njihovu domovinu prodre i najmanji trag tuđinske kulture. Uništili su zapise o veličanstvenim pomorskim putovanjima, pa čak i same brodove. Tako su pustili da velebna flota koja im je donijela silno bogatstvo jednostavno padne u zaborav. Stanovnici Kine i ostalih zemalja svijeta tek su u novije doba saznali nešto više o slavnom brodovlju koje je pod zapovjedništvom admirala Zheng Hea nekoć plovilo nepreglednim morskim prostranstvima.

^ odl. 3 Li je stara kineska mjerna jedinica za duljinu, čija se vrijednost s vremenom mijenjala. Smatra se da je u Zheng Heovo doba jedan li iznosio otprilike 500 metara.

JESTE LI ZNALI?

U razdoblju od 1405. do 1433. brodovlje kineske dinastije Ming kojim je zapovijedao Zheng He sedam je puta krenulo na velika putovanja u daleke zemlje.
Smatra se da se flota sastojala od dvjestotinjak brodova — što ratnih jedrenjaka, što teretnih brodova koji su prevozili konje, namirnice, vodu i razne druge potrepštine. Na njima je plovilo više od 27 000 pomoraca, službenika s careva dvora, vojnika, trgovaca te majstora raznih struka koji su radili na održavanju brodova.
Sve do Prvog svjetskog rata nijedna zemlja nije imala flotu koja bi se po veličini mogla mjeriti s brodovljem kojim je zapovijedao Zheng He. Njegovo je brodovlje pristalo u mnogim lukama na Dalekom istoku i obalama Indijskog oceana, a stiglo je čak i do istočne Afrike.
Trojica časnika koja su plovila pod zapovjedništvom Zheng Hea napisala su izvještaje koji otkrivaju mnoge pojedinosti o njegovim putovanjima.

Zheng Heovo brodovlje

U zapisima koji potječu iz vremena dinastije Ming stoji da su brodovi Zheng Heove flote bili izuzetno veliki — neki od njih bili su dugački preko 136 metara, a široki gotovo 56 metara. No pomorski stručnjaci sumnjaju u točnost tih podataka i smatraju da je teško provjeriti njihovu vjerodostojnost. Oni kažu da drveni jedrenjaci dulji od 90 metara ne bi bili dovoljno čvrsti i stabilni.

Jedan stručni časopis napominje: “U izvještajima koji govore o veličini tih brodova očito se navode preuveličani podaci. (...) Puno je razumnije zaključiti da su ti brodovi bili dugački između 60 i 75 metara, a ne gotovo 140 metara.” Bilo kako bilo, brod duži od 60 metara u 15. je stoljeću nesumnjivo bio prava grdosija, a Zheng Heova flota imala je čak 62 broda te veličine!