vjeruju da su patnje posljedica nečijih postupaka, bilo da ih je učinio u ovom životu bilo u prošlom. Čovjek se može osloboditi patnje ako postigne mokšu – oslobođenje iz kruga rađanja i smrti. Da bi u tome uspio, mora naučiti biti ravnodušan prema užicima materijalnog svijeta.

smatraju da su patnje kazna za grijeh, ali i ispit vjere. Tragedije podsjećaju ljude da “moraju biti zahvalni Bogu za sve blagoslove koje dobivaju i svjesni da moraju pomagati onima koji su u nevolji”, objasnio je Sayyid Syeed, predsjednik Islamskog društva Sjeverne Amerike.

naučava da su patnje posljedica čovjekovih vlastitih postupaka. Neki Židovi vjeruju u uskrsnuće, nakon kojeg će biti zadovoljena pravda za nedužne koji su patili. A prema kabali (židovskom misticizmu), osoba putem reinkarnacije uvijek iznova dobiva priliku iskupiti se za svoje grijehe.

vjeruju da se čovjek uvijek iznova rađa i pati sve dok se ne oslobodi loših postupaka, osjećaja i želja. Mudrost, plemenita djela i mentalna disciplina mogu ga dovesti do nirvane – blaženog stanja u kojem je oslobođen svake patnje.

Prema djelu A Dictionary of Comparative Religion, konfucijanizam uči da su “ljudski propusti i greške” najveći uzrok patnji. Moralnim načinom života patnje se mogu svesti na manju mjeru. Ipak, one se dobrim dijelom “nikako ne mogu izbjeći jer ih uzrokuju duhovna bića moćnija od ljudi. U tom slučaju čovjek mora stoički prihvatiti ono što mu je Sudbina udijelila.”

smatraju da su patnje posljedica uroka i čaranja. Prema njihovim vjerovanjima, vračari mogu donijeti sreću ili nevolju, a uroci koje bace na nekoga mogu se skinuti putem različitih obreda. Pripadnici tih religija vjeruju da oboljelom čovjeku vračevi mogu dati lijek ili izvršiti neki obred kojim će skinuti urok zbog kojeg je obolio.

vjeruju da su patnje posljedica grijeha koji su počinili prvi ljudi, kao što piše u Postanku, prvoj biblijskoj knjizi. No mnoge kršćanske religije to su vjerovanje proširile nekim svojim učenjima. Naprimjer, neki katolici kažu da vjernik može svoje patnje “prinijeti Bogu” uz molbu da ih on prihvati i na temelju njih blagoslovi Crkvu ili omogući spasenje nekoj drugoj osobi.