Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Nyuol Manyien—Be En e Yo Matero Ji e Warruok?

Nyuol Manyien—Be En e Yo Matero Ji e Warruok?

Nyuol Manyien​—Be En e Yo Matero Ji e Warruok?

“BE OSENYUOLI manyien? ” Inyalo dwoko penjono nade? Ji mang’eny maluongore ni Jokristo e piny mangima nyalo dwoko ni, “Ee! ” Gin gi yie ni nyuol manyien e ranyisi manyiso ni ng’ato en Jakristo madier, kendo ni mano e yo kende mar yudo warruok. Giyie gi weche mag jotend din moko kaka Robert C. Sproul, ma nowacho kama: “Ka ng’ato ok onyuol manyien, . . . to ok en Jakristo.”

Be in achiel kuom jogo moyie gi puonj mar ni, ka onyuoli manyien eka in e yo materi e warruok? Kapo ni en kamano, onge kiawa ni idwaro konyo wedeni koda osiepeni mondo onwang’ yorno kendo mondo gichak wuothoe. Kata kamano, mondo gitim kamano, dwarore ni ging’e pogruok mantie e kind ng’at monyuol manyien koda ng’at mapok onyuol manyien. Omiyo, inyalo leronegi nade tiend bedo ng’at monyuol manyien?

Ji mang’eny nigi yie ni ng’at ‘monyuol manyien,’ en ng’at mosingore tiyo ne Nyasaye kod Kristo, kendo kuom timo kamano, jalo lokore kendo obedo ng’at ma nigi winjruok maber gi Nyasaye. Diksonari moro ma kindegi miluongo ni, Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary—Eleventh Edition, lero ni ng’at monyuol manyien, ‘en ng’at ma osebedo ka en Jakristo to koro ochiwore ayanga, e okang’ momedore kuom wach yie mare, to moloyo kapo ni wach moro omulo chunye ahinya.’

Be inyalo bwok kuom ng’eyo ni Muma ok oyie gi paro ma diksonarino chiwo? Be diher ng’eyo gima Wach Nyasaye puonjo kuom adier e wi nyuol manyien? Kuom adier, nono wachni matut biro konyi. Nikech ang’o? En nikech bedo gi ng’eyo makare e wi gima nyuol manyien en, biro kelo lokruok e ngimani koda kaka ineno kinde mabiro.

Ang’o ma Muma Puonjo Kuom Wachni?

Wach ‘nyuol manyien’ yudore e Johana 3:​1-​12 kama wayudoe mbaka moro ma ne nie kind Yesu gi jatend din moro e Jerusalem. Ibiro nwang’o weche manie Muma mawuoyo kuom mbakano e sanduk maluwo. Wajiwi mondo isom wechego adimba.

E mbakano, Yesu wuoyo kuom weche mopogore opogore e wi ‘nyuol manyien.’  *

Kuom adier, weche ma Yesu notiyogo konyowa dwoko penjo abich madongo maluwogi:

■ Ang’o momiyo nyuol manyien en gima dwarore ahinya?

■ Be wan wawegi ema wanyalo yiero mondo onyuolwa manyien?

■ Gimomiyo inyuolo ng’ato manyien en ang’o?

■ Inyuolo ng’ato manyien e yo mane?

■ To gin lokruok mage ma nyuol manyienno kelo?

We wanon ane moro ka moro kuom penjogi.

[Weche moler piny]

^ par. 8 ‘Nyuol manyien’ en wach mitiyogo bende e 1 Petro 1:​3, 23. Wach molok ni ‘nyuol manyien,’ e dho-Grik en gen·naʹo.

[Sanduk/Picha manie ite mar 4]

‘Nyaka Nyuolu Nyuol Manyien’

“Ng’ato moro ne nitie kuom jo Farisai, nyinge Nikodemo, jaduong’ kuom jo Yahudi. Jali nodhi ir Yesu gotieno, kendo nowachone ni, ‘Rabbi, wang’eyo ni in japuonj moa ka Nyasaye, nikech onge ng’ato ma nyalo timo ranyisigi mitimo, mak mana Nyasaye e man kode.’ Yesu nodwoke niya, ‘Adier, adier, awachoni, ka ok onywol ng’ato nywol manyien, ok onyal neno pinyruodh Nyasaye.’ Nikodemo nopenje ni, ‘Inyalo nadi nywolo ng’ato ka en jaduong’? Onyalo donjo mar ariyo e i min, kendo chak nywole? ’ Yesu nodwoke niya, ‘Adier, adier, awachoni, ka ng’ato ok onywol gi pi kendo gi Roho, ok onyal donjo e pinyruoth Nyasaye. Gi ma ringruok onywolo en ringruok; kendo gi ma Roho onywolo en roho. Kik iwuor nikech a awachoni ni, “Onego onywolu nywol manyien.” Yamo kudho ku mohero, kendo iwinjo dwonde, to ikiya ka moae kata ku modhiyoe; e kaka obedo kuom ng’ato ka ng’ato ma Roho onywolo.’ Nikodemo nopenje ni, ‘Wechegi kelo nadi bet kamano?’ Yesu nodwoke niya, ‘In japuonj mar Israel to magi ok donjni koso? Adier, adier, awachoni, wawacho gi ma wang’eyo, kendo wan joneno kuom gi ma waseneno, to nenowa ok uyie. Kawachonu me piny to ok uyie, unuyie nadi kawachonu me polo?’”—Johana 3:​1-​12.