Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Fanaufouina—E Faapefea Ona Faagasolo?

Le Fanaufouina—E Faapefea Ona Faagasolo?

Le Fanaufouina—E Faapefea Ona Faagasolo?

SA TALANOA Iesu ma Nikotemo e lē gata e faatatau i le tāua, le faapogai, ma le fuafuaga o le fanaufouina, ae e faatatau foʻi i le auala o le a faagasolo ai le fanaufouina. Sa fetalai Iesu: “Afai e lē toe fanau se tasi i le vai ma le agaga, e lē ulu atu o ia i le malo o le Atua.” (Ioane 3:5) O lea la, e toe fanau mai se tagata e ala i le vai ma le agaga. Ae o le ā e faasino atu i ai le faaupuga “vai ma le agaga?”

“Vai ma le Agaga,” O ā na Mea?

I le avea ma se tagata Iutaia e poto i mataupu tau lotu, e mautinoa na masani Nikotemo i le auala e faaaogā ai e Tusitusiga Eperu le faaupuga “agaga o le Atua,” o le mana galue o le Atua lea e mafai ona uunaʻia ai tagata e faia ni gaoioiga mataʻina. (Kenese 41:38; Esoto 31:3; 1 Samuelu 10:6) Ina ua faaaogā la e Iesu le upu “agaga,” atonu na malamalama Nikotemo o le agaga paia, o le mana galue o le Atua.

O le ā na faasino i ai Iesu i le taʻua o le vai? Seʻi iloilo mea na tutupu ua faamauina, a o leʻi amata le talanoaga faapea foʻi ma le faaiʻuga o le talanoaga a Iesu ma Nikotemo. O loo faaalia mai ai na faatino e Ioane le Papatiso ma soo o Iesu le papatisoga i le vai. (Ioane 1:19, 31; 3:22; 4:1-3) Sa taatele lenā faiga i Ierusalema. O lea la, ina ua fetalai Iesu e faatatau i le vai, sa mafai ona iloa e Nikotemo e leʻi tau ina faasino atu Iesu i le vai, ae na ia faasino atu i le vai mo le papatisoga. *

Papatiso i le “Agaga Paia”

Pe afai o le ‘toe fanau o se tasi i le vai’ e fesootaʻi i le papatiso i le vai, o le ā la le uiga o le ‘toe fanau i le agaga’? A o leʻi faia le talanoaga a Nikotemo ma Iesu, sa faailoa mai e Ioane le Papatiso e lē na o le vai e faaaogā i le papatisoga, ae e iai foʻi le vaega a le agaga. Na ia faapea mai: “Na ou papatisoina outou i le vai, ae o [Iesu] na te papatisoina outou i le agaga paia.” (Mareko 1:7, 8) Sa faamatala mai e Mareko le taimi muamua na tupu ai lenā ituaiga o papatisoga. Na ia tusi e faapea: “A o faagasolo ia aso, ua alu atu foʻi Iesu mai Nasareta i Kalilaia ma papatisoina ai e Ioane i le vaitafe o Ioritana. Ina ua maliu aʻe loa o ia mai le vai, ona ia silafia ai lea o le lagi ua avanoa, ma ua i ona luga le agaga e pei o se lupe.” (Mareko 1:9, 10) Ina ua faatofuina Iesu i le Ioritana, sa papatiso ai loa o ia i le vai. O le taimi lava na afio ifo ai iā te ia le agaga mai le lagi, sa papatisoina ai loa o ia i le agaga paia.

I le pe tusa o le tolu tausaga talu ona māeʻa lona papatisoga, sa faamautinoa atu ai e Iesu i ona soo e faapea: “Ae i ni nai aso, ona papatisoina lea o outou i le agaga paia.” (Galuega 1:5) O anafea na tupu ai lenā papatisoga?

I le aso o le Penetekoso i le 33 T.A., sa faatasitasi ai soo o Iesu pe tusa o le 120 i se fale i Ierusalema. “Ona faafuaseʻi mai lea o le taalili mai le lagi e pei o le agi o se matagi malosi, ma ua tumu ai le fale atoa lea o loo latou nonofo ai. Ona latou iloa ai lea o ni laulaufaiva e pei o le afi . . . , ona faatutumuina ai lea o i latou uma i le agaga paia.” (Galuega 2:1-4) I le aso lava lenā, sa uunaʻia ai nisi i Ierusalema ina ia papatiso i le vai. Sa faapea atu le aposetolo o Peteru i se motu o tagata: “Inā salamō ia ma ia taʻitasi ma papatisoina outou i le suafa o Iesu Keriso mo le faamagaloina o a outou agasala, ona outou maua lea o le meaalofa foaʻi fua o le agaga paia.” Na faapefea ona latou tali atu? “Ua papatisoina ai i latou uma na talia ma le lotoatoa lana upu, ma i lenā aso, pe tusa ma le tolu afe tagata ua faaopoopo atu.”—Galuega 2:38, 41.

Se Gaoioiga e Vala Lua

O le ā ua faaalia mai e nei papatisoga e tusa ai ma le fanaufouina? Ua faaalia ai o le fanaufouina e vala lua le auala e faagasolo ai. Mātau foʻi na papatiso muamua Iesu i le vai. Ona ia maua ai lea o le agaga paia. I se tulaga talitutusa, na muamua papatiso uluaʻi soo i le vai (o nisi na faia e Ioane le Papatiso), ma na latou mauaina le agaga paia. (Ioane 1:26-36) E faapena foʻi soo fou e 3,000, sa papatiso muamua i latou i le vai, ona latou mauaina ai lea o le agaga paia.

I lo tatou manatuaina o papatisoga na faia i le 33 T.A., e faapefea ona tatou faatalitalia le auala e faagasolo ai le fanaufouina i aso nei? I le auala lava e tasi lea na tupu i aposetolo o Iesu ma ona uluaʻi soo. Muamua lava, ia salamō le tagata mai ana agasala, fulitua i ona ala sesē, tuuina atu lona ola e tapuaʻi ma auauna iā Ieova, ona ia faailoa atu lea i le lautele o lona tuuina atu e ala i le papatisoga i le vai. Afai ae filifilia o ia e le Atua e auauna o se tupu i Lona Malo, ona faauuina lea o ia i le agaga paia. O le vaega muamua o lenei gaoioiga vala lua (papatisoga i le vai) e fai e le tagata lava ia le faaiʻuga; o le vaega lona lua (papatisoga i le agaga paia) e faia e le Atua le faaiʻuga. Pe a oo i se tagata nei papatisoga e lua, ua fanaufouina la o ia.

Aiseā na faaaogā ai e Iesu i le la talanoaga ma Nikotemo le faaupuga “toe fanau se tasi i le vai ma le agaga”? E faamatilatila mai ai o i latou e papatiso i le vai ma le agaga e tele ni suiga e manaʻomia. O le mataupu e sosoo mai o le a iloiloina ai le vala lenā o le fanaufouina.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 5 Na iai se taimi na faapea mai ai le aposetolo o Peteru i le taimi o se papatisoga: “Pe e mafai e se tasi ona taofia . . . i le vai?”—Galuega 10:47.

[Ata i le itulau 9]

Sa papatiso e Ioane tagata Isaraelu salamō i le vai