TOKO 35

Ino ty Hagnampe Ahy mba ho Naman’Andrianagnahare?

Nisy raha tena nampalahelo zay nanjò i Vorisoa. Nanomboke teo ty nahatreava’e fa tena ilaegne ty miragnetse aman’Andrianagnahare. Hoe reke: “Nengà i baba’ay zahay tamy raho ni-12 taogne. Nivavake mafe raho tamy halegne indraike zay tie: ‘O Jehovah mba anò ze hiheregna i babako.’”

Nangalake Baiboly ty Vorisoa, le nanomboke namaky ndra tie mbe nikivy bey aza. Nitohigne ty fo’e naho fa nahatrea ty Salamo 10:14. Izao ty rehafegne ao miomba i Jehovah: “Irehe ty iantehera ty ore naho ty bode rae. Irehe ty mpagnampe aze.” Hoe ty Vorisoa: “Le avy le nitreako tie nisaontsy tamako ty Jehovah. Te hisaontsy tamako reke tie ireke ro mpagnampe ahy sady babako. Tsy hahatrea rae soa mihoatse aze raho!”

TEÀ i Jehovah ho nama’e rehe ndra tie tsy mampalahelo bey manahake ty fiaigna i Vorisoa aza ty fiaigna’o. Hoe ty Baiboly: “Magnarinea an’Andrianagnahare, le hagnarine anareo reke.” (Jakoba 4:8) Eretsereto moa zay! Tsy afake mahatrea i Jehovah Andrianagnahare rehe, sady ambone lavitse mihoatse azo reke. Faie mitaogne azo ho ragne’e reke!

Faie misy kezake mila atao’o. Intoy misy ohatse: Tsy mitombo ho aze o folera agnate tragno aò. Naho tea’o hitiry soa reke, le tsy maintsy tondraha’o avao sady atao’o amy ty toeragne mete ama’e. Misy kezake mila atao’o ka naho te ho naman’Andrianagnahare rehe. Inogne iaby zay?

Mianara Baiboly

Misy raha roe ifanoa ty mpiragnetse. Inogne zay? Mitsanogne naho mirehake. Izay ka ty tsy maintsy atao’o naho te ho naman’Andrianagnahare rehe. Mijanjigne aze rehe, naho fa mamaky Baiboly.​—Salamo 1:2, 3.

Va’e tsy le tea mianatse varagne rehe. Ndra aleo ty tanora maro magnente tele ndra manao jeux video ndra ka miarakarake amy ty ragne’e, ta tie hianatse. Faie tsy mandeha ho aze tihoe naman’Andrianagnahare. Tsy maintsy mitsanogne aze rehe, ty dika izay mianatse ty Saontsi’e.

Ko matahotse tie hahakamo azo ty mianatse Baiboly. Mete hahafinaritse azo avao io naho fa mikezake rehe, ndra tie tsy tea mianatse loatse aza. Ino ty raha voaloha’e toko’e hatao’o? Mila manokagne fotoagne hianaragne rehe. Hoe ty Rasoa: “Fa misy fotoagne famakiako Baiboly. Vaho mifoha isake maraindraigne raho, le mamaky toko raike.” Hafa ka ty ahy i Mirana, 15 taogne. Hoe reke: “Mamaky andine’e maromaro raho isake hariva aloha ty hiroroako.”

Andramo hey o  soso-kevetse ato reo. Sorato eto naho fa avy eo tie isake ino rehe ro afake manokagne 30 minitra eo ho eo mba hianaragne ty Saontsin’Andrianagnahare.

․․․․․

Faie ko mora kivy. Ty anto’e, naho fa manomboke mianatse rehe, le tsy maintsy ho trea’o fa misy raha ila’e va’e ho sarotse ama’o. Mete hitovy hevetse amy i Bema ajaja lahilahy 11 taogne toy rehe. Hoe reke: “Misy raha sarotse ty agnate Baiboly ao, le tsy mahafinaritse ty mamaky aze. Izay ka vao ty tsapa’o? Ko kivy! Eretsereto avao tie naho fa mamaky Baiboly rehe, le mitsanogne i Jehovah Andrianagnahare i ragne’oy. Tohizo avao areke ty fianara’o Baiboly. Hahafinaritse sady hahasoa azo io naho fa mandeha ty fotoagne!

Mivavaha

Fomba ifampirehafantikagne aman’Andrianagnahare ty vavake. Fagnomezagne boake ama’e io, sady tena fagnomezagne miambake! Satria rehe afake mirehake ama’e avao ndra handro ndra halegne. Vognogne hijanjigne azo avao reke. Tsy vita izay fa te hijanjigne azo ka reke. Hoe ty Baiboly: “Amy ze kila raha, le ampahonigno an’Andrianagnahare amy ty vavake naho ty fihalaleagne miharo fisaoragne ty fangataha’areo.”​—Filipianina 4:6.

Hita boake amy izay fa maro ty raha azo’o rehafegne amy i Jehovah. Agnisa izay ty olagne manjò azo naho ty raha mampivali-doha azo. Afake misaotse aze ka rehe noho ty raha natao’e ho azo. Misaotse ty namantikagne tika naho fa manao raha soa ho antikagne reke, sa tsy izay? Isaoro ka areke ty Jehovah. Mbe mihoatse lavitse amy ty raha natao ty ragne’o ho azo ty raha natao i Jehovah ho azo.​—Salamo 106:1.

Sorato eto ty raha soa natao i Jehovah ho azo, le tea’o hisaoragne aze.

․․․․․

Tsy maintsy hisy raha hampatahotse naho hampivali-doha azo ka kindraike. Izao ty risihe ty Salamo 55:22 hatao’o naho fa miseho zay: “Ankigno amy i Jehovah ze raha magnavesatse azo, fa hanohagne azo reke. Tsy henga’e hihondrahondra eo avao ze ndaty maren-tane.”

Sorato eto ze raha mampivali-doha azo, le tea’o horehafegne ama’e.

․․․․․

Henteo ty Raha Iaigna’o

Mbe misy raha hafa ka tsy toko’e hohalignove’o naho te ho naman’Andrianagnahare rehe. Hoe ty Davida mpanao salamo: “Andramo le henteo fa soa ty Jehovah.” (Salamo 34:8) Nisy raha tena nampatahotse nanjò i Davida taloha kede ty nanorata’e ty Salamo faha-34. Tsy maintsy nilay reke, satria te hamono aze ty Saoly Mpanjaka. Tena mafe ty nanjò aze, faie tsy maintsy tamy ty tane o Filistina fahavalo’eo agne ka reke ro nietake. Fatampanta’e avao fa te hamono aze o Filistinao, le sare nanao minegne reke. Nivotsotse areke reke ndra tie fa ho nimate aza.​—1 Samoela 21:10-15.

Tsy nirehareha ty Davida tie nahay nagnavotse ty tegna’e. Nirehake reke fa i Jehovah ro namonje aze. Hoe reke: “Nagnontane i Jehovah raho, le namale ahike reke, sady nagnafake ahike tamy ty tahoko iaby.” (Salamo 34:4) Hita’e tamy ty raha niaigna’e fa magnampe ty mpanompo’e ty Jehovah. Izay ty nahavy aze hirehake tihoe: “Andramo le henteo fa soa ty Jehovah.” *

Trea’o vao tie magnampe azo ty Jehovah? Inogne ohatse ty natao’e ho azo? Sorato ambane eto zay. Tsy voatere ho raha miambake bey zay. Misy fitahiagne madinedineke mei’e antika isan’andro faie tsy voamare tikagne.

․․․․․

Va’e mampianatse Baiboly azo ty rae aman-drene’o. Fa fitahiagne zay. Irehe ro tena mila minamagne aman’Andrianagnahare. Naho mbe tsy nanao izay rehe, le oriho i soso-kevetse aloha eo rey. Hitahy ty kezake hatao’o ty Jehovah. Hoe ty Baiboly: “Mangataha avao, le homeagne nareo. Mipalià avao, le hahatrea nareo.”​—Matio 7:7.

HENTEO I BOKE VOALOHA’EY, TOKO 38 NAHO 39, NAHO MIPAY FAGNAZAVAGNE FAGNAMPE’E REHE

AMY TY TOKO MAGNARAKE

Sarotse ama’o vao ty mitory? Tea’o vao naho sahy hanao izay rehe?

[Fagnamarehagne ambane peje]

ANDININ-TENY

“Sambatse ze mahatsiaro fa mipay an’Andrianagnahare.”​—Matio 5:3.

SOSO-KEVETSE

Mamakia peje dime isan’andro le ho voavaki’o agnate ty tao’e raike eo ho eo i Baibolỳ iaby.

FANTA’O VAO...?

Fa magnampe azo ty Jehovah kanao rehe mamaky ty boke toy naho mampihatse ty torohevetse boake amy Baiboly ao trea atoagne.​—Jaona 6:44.

RAHA ERETSERETEKO HATAO!

Izao ty hataoko mba handrambesako lesogne naho fa mianatse Baiboly: ․․․․․

Izao ty hataoko mba tsy hagnalignovako ty mivavake: ․․․․․

Izao ty hagnonteneako ty rae aman-dreneko miomba izay: ․․․․․

AKORE TY HEVE’O?

● Inogne ty azo’o atao amy izay vao mainke hahafinaritse azo ty mianatse Baiboly?

● Nagnino ty Jehovah ro te hijanjigne ty vavake atao ty ndaty tsy voririke?

● Ino ty azo’o atao mba hagnasoagne ty vavake atao’o?

[Hevetse Lahibey]

“Nanao tsianjere avao raho taloha naho fa nivavake. Fa amy izao raho, le mikezake mivavake miomba ty raha nahafinaritse ahy naho ty olagne nanjò ahy tagnate ty andro tsikiraidraike. Mba miovaova amy izay ty raha rehafeko isan’andro.”​—Haingo

[Efajoro/​Sare]

 Fantaro ty agnate Baiboli’o ao

1. Mifiliana tantara raike tea’o amy Baiboly ao. Mivavaha mba ho azo’o soa i tantaray.

2. Vakio soa i tantaray. Ko memeke fa alao sare an-tsaigne arake ze azo’o atao i tantaray. Anò manahake tihoe mahatrea ze raha miseho rehe, maharey feo o ndaty naho fofo-draha, magnandragne i hanegney naho ty maro hafa. Anò manahake tihoe teo rehe!

3. Saintsaigno i tantaray. Valeo ty fagnonteneagne retoa:

● Nagnino ro nampanorate i Jehovah agnate Saontsi’e ao ty tantara toy?

● Ia amy ty ndaty atoa ro toko’e ho tsikombeko, le ia ro tsy toko’e ho tsikombeko?

● Inoagne ty raha soa ianarako boake amy ty tantara toy?

● Inogne ty ianarako miomba i Jehovah naho ty fomba fiasa’e?

4. Manoa vavake fohe. Rehafo amy i Jehovah ty lesogne nianara’o boake amy i tantaray, naho ty raha eretserete’o hatao mba hampiharagne izay. Isaoro reke nagnomey ty Baiboly, satria fagnomezagne nimei’e azo io!

[Sare]

“Jiro hoahy ty tomboko ty saontsi’o sady magnilo ty lalako.”​—Salamo 119:105.

[Efajoro/​Sare]

Fantaro ze raha toko’e hatao voaloha’e

Tsy manam-potoagne hivavahagne naho hianaragne Baiboly vao rehe? Mateteke ze raha zay, miankigne amy ty raha filie’o hatao voaloha’e.

Andramo moa zao: Mangalà sihoagne rehe, le asio vato bey maromaro ty agnate’e ao. Andraraho faseke ka naho fa avy ty agnate i sihoagney ao, le fenò soa. Sady feno vato hinane zao i sihoagney ro feno faseke.

Afaho amy izay i vatoy naho i fasekey, faie mbe ko ariagne. I fasekey ka ty aziliho ao voaloha’e, le avy eo i vatoy. Ino ty raha miseho? Tsy ombe i sihoagney! Satria i fasekey ty natao’o voaloha’e tagnate’e ao.

Ino ty ianara’o boake amy izay? Hoe ty Baiboly: ‘Fantaro soa ty raha lahibey.’ (Filipianina 1:10) Naho misy raha madineke manahake ty fihisagne ro atao’o voaloha’e, le tsy hanam-potoagne fire hanoagne ty raha tena lahibey rehe. Tsy inogne zay fa ty raha mifandrambe amy ty fanompoagne i Jehovah. Faie naho orihe’o soa ty Filipianina 1:10, le sady hanam-potoagne hanoagne o raha tena lahibey reo rehe, ro ho afake hihisa. Fantaro soa areke ty raha toko’e hatao’o voaloha’e!

[Sare]

Misy kezake mila atao naho teagne hitombo soa o folerao. Misy kezake mila atao’o ka naho te ho naman’Andrianagnahare rehe