Skip to content

Skip to table of contents

‘Oku Fai Ma‘u Pē ‘e he “Tu‘i Fakamāu ‘o Mamani Katoa” ‘a e Me‘a ‘Oku Totonú

‘Oku Fai Ma‘u Pē ‘e he “Tu‘i Fakamāu ‘o Mamani Katoa” ‘a e Me‘a ‘Oku Totonú

“Ko Makatu‘u ia—‘oku haohaoa ‘ene ngaue; ko ‘ene ngaahi founga kotoa ‘oku fakakonisitutone [pe fakamaau totonu].”—TEU. 32:4.

HIVA: 2, 11

1. Na‘e anga-fēfē hono fakahāhā ‘e ‘Ēpalahame ‘ene falala ki he fakamaau totonu ‘a Sihová? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

“‘O ‘IKAI fai totonu koā ‘a e Tu‘i Fakamāu ‘o mamani katoa?” (Sēn. 18:25) Na‘e ‘ikai ke ‘eke ‘e he tangata faitōnunga ko ‘Ēpalahamé ‘a e fehu‘i ko iá koe‘uhí ko ha‘ane veiveiua. ‘I hono kehé, ko ‘ene fehu‘í na‘e hā mei ai ‘ene tuipau ‘e fakamāu‘i ‘e Sihova ‘a e kolo ko Sōtoma mo Komolá ‘aki ‘a e fakamaau haohaoa. Na‘á ne tuipau ‘e ‘ikai ‘aupito ke hanga ‘e Sihova ‘o “tamate‘i ‘a e ma‘oni‘oni fakataha mo e angahala.” Na‘e “mole ke mama‘o” ha fakakaukau pehē ‘a ‘Ēpalahame. Ki mui ai, na‘e lave ‘a Sihova kiate ia tonu: “Ko Makatu‘u ia—‘oku haohaoa ‘ene ngaue; ko ‘ene ngaahi founga kotoa ‘oku fakakonisitutone [pe fakamaau totonu]: Ko e ‘Otua ‘o e Mo‘oni, pea ta‘e ha‘ane hala, ko e faitotonu ia mo haohaoa.”—Teu. 31:19; 32:4.

2. Ko e hā ‘oku ta‘emalava ai ke fakamaau ta‘etotonu ‘a Sihová?

2 Ko e hā na‘e tuipau ai ‘a ‘Ēpalahame ‘e fai ma‘u pē ‘e Sihova ‘a e me‘a ‘oku totonú? Koe‘uhí ko Sihova ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga lelei taha ‘o e fakamaau totonú mo e mā‘oni‘oní. Ko e mo‘oni, ko e fo‘i lea ko e “fakamaau totonu” mo e “mā‘oni‘oni” ‘oku fa‘a ngāue‘aki fakataha ‘i he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú koe‘uhí ‘oku meimei tatau hona ‘uhingá. Ko ia koe‘uhí ‘oku totonu ma‘u pē ‘a e ngaahi tu‘unga ‘a Sihová, te ne fakamāu‘i ma‘u pē ‘a e ngaahi me‘á ‘i he founga totonu. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “‘Oku ne manako ki he totonu [pe mā‘oni‘oní], mo e fakamāu lelei [pe fakamaau totonú].”—Saame 33:5.

3. ‘Omai ha fakatātā ‘o e fakamaau ta‘etotonu ‘i he māmaní he ‘ahó ni.

3 ‘Oku fakafiemālie ‘a hono ‘ilo‘i ‘oku fakamaau totonu ma‘u pē ‘a Sihova. Kae kehe, ‘oku fonu ‘a e māmaní he ‘ahó ni ‘i he fakamaau ta‘etotonú. Ko e fakatātaá, kuo hoko ‘o fakahalaia‘i ‘a e kakaí pea tuku pilīsone ki he ngaahi hia na‘e ‘ikai ke nau fakahoko. ‘I he ola ‘o e sivi DNA, kuo iku atu ai ‘a e ni‘ihi ‘o ‘ilo‘i ‘oku nau tonuhia, ka ko e hili ia ‘enau fakamoleki ‘a e laui ta‘u ‘i he pilīsoné. Ko e ngaahi fakamaau ta‘etotonu peheé ‘oku fakatupunga ai ‘a e loto-mamahi lahi mo e ‘ita. Kae kehe, ‘oku ‘i ai ‘a e fa‘ahinga fakamaau ta‘etotonu ia ‘e taha ‘oku faingata‘a ange ia ke kātekina. Ko e hā ia?

FAKAMAAU TA‘ETOTONU ‘I HE FAKATAHA‘ANGÁ

4. ‘Oku anga-fēfē nai hono ‘ahi‘ahi‘i ‘a e tui ‘a ha Kalisitiane?

4 ‘Oku ‘amanekina ‘e he kau Kalisitiané te nau hokosia ha fakamaau ta‘etotonu ‘i tu‘a mei he fakataha‘anga Kalisitiané. Kae kehe, ‘e ‘ahi‘ahi‘i nai ‘etau tuí kapau te tau fakatokanga‘i pe hokosia ha me‘a ‘e hā ngali ta‘etotonu ‘i loto ‘i he fakataha‘angá. Kapau ‘e hoko eni, ‘e anga-fēfē ho‘o fakafeangai ki aí? Te ke faka‘atā ia ke ne fakatūkia‘i koe?

5. Ko e hā ‘oku ‘ikai totonu ai ke tau ‘ohovale, kapau ‘oku tau fakatokanga‘i pe hokosia ha fakamaau ta‘etotonu ‘i he fakataha‘angá?

5 Ko kitautolu kotoa ‘oku tau ta‘ehaohaoa pea fai ‘a e ngaahi fehālaaki, ko ia ‘oku malava ke fakafeangai ta‘etotonu mai ha taha kiate kitautolu pe ko ‘etau fakafeangai ta‘etotonu ki ha taha pē ‘i he fakataha‘angá. (1 Sio. 1:8) Neongo ia, ‘oku tātātaha ke hoko ia, ‘oku ‘ikai ke ‘ohovale pe tūkia ‘a e kau Kalisitiane faitōnungá ‘i he taimi ‘oku hoko ai ‘a e fakamaau ta‘etotonú. Kuo ‘omai ‘e Sihova ‘a e fale‘i ‘aonga ‘i he Tohi Tapú ke tokoni‘i kitautolu ke tau nofo‘aki faitōnunga kapau ‘oku tau hokosia ha fakamaau ta‘etotonu mei ha taha hotau fanga tokouá pe fanga tuofāfiné.—Saame 55:12-14.

6, 7. Ko e hā ‘a e fakamaau ta‘etotonu na‘e hokosia ‘e ha tokoua ‘i he fakataha‘angá, pea ko e hā ‘a e ‘ulungaanga na‘á ne tokoni‘i iá?

6 Fakakaukau ki he hokosia ‘a Willi Diehl. Kamata ‘i he 1931, na‘e ngāue faitōnunga ‘a Tokoua Diehl ‘i he Pēteli ‘i Bern, Suisalani. ‘I he 1946, na‘á ne kau ki he kalasi hono valu ‘o e Ako‘anga Kiliatí ‘i Niu ‘Ioke, ‘Amelika. Hili ‘ene ma‘u tohi fakamo‘oni akó, na‘e faai atu pē ‘o vahe‘i ia ki he ngāue fakasēketí ‘i Suisalani. ‘I he‘ene talanoa ki he mo‘uí, na‘e pehē ‘e Tokoua Diehl, ‘i Mē 1949 na‘á ne fakahā ki he va‘a ‘i Suisalaní ‘ene palani ke mali. Na‘e tala ange ‘e he fanga tokoua fua fatongiá te nau to‘o kotoa hono ngaahi monū. ‘E faka‘atā pē ia ke ne tāimu‘a. “Na‘e ‘ikai faka‘atā au ke u fai ha ngaahi malanga,” ko e lau ia ‘a Tokoua Diehl. “Ko e tokolahi na‘e ‘ikai ke nau kei fakafe‘iloaki mai pea nau fakafeangai mai ‘o hangē na‘e tu‘usi kimauá.”

7 Na‘e anga-fēfē ‘a e fakafeangai ki ai ‘a Tokoua Diehl? Na‘á ne pehē: “Kae kehe, na‘á ma ‘ilo‘i, ko e malí na‘e ‘ikai ta‘efakatohitapu, ko ia na‘á ma lotu kia Sihova pea falala kiate ia.” Neongo na‘e ‘ikai ke mahino‘i ‘e he fanga tokoua ‘e ni‘ihi ‘a e anga ‘o e vakai ‘a Sihova ki he malí, ‘i he faai mai ‘a e taimí na‘e fakatonutonu ‘enau mahinó, pea toe ma‘u ‘e Tokoua Diehl hono ngaahi monuú. Na‘e fakapale‘i ‘e Sihova ‘ene mateakí. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) Tau ‘eke hifo kiate kitautolu: ‘Kapau te u hokosia ha fakamaau ta‘etotonu pehē, te u kātaki mo au pea tatali kia Sihova ke ne fakatonutonu ‘a e tu‘ungá? Pe te u falala pē kiate au pea feinga ke faitau mo e fakamaau ta‘etotonú?’—Pal. 11:2; lau ‘a e Maika 7:7.

8. Ko e hā ‘e lava ai ke tau ma‘uhala ‘o pehē kuo ma‘ukovia kitautolu pe ko e ni‘ihi kehé ‘i he fakamaau ta‘etotonú?

8 Kapau ‘okú ke ongo‘i ‘oku ‘i ai ha fakamaau ta‘etotonu ‘i he fakataha‘angá, manatu‘i ‘e lava pē ke ke ma‘uhala. Ko e hā hono ‘uhingá? ‘Oku tau ta‘ehaohaoa pea ‘e lava pē ke tau ma‘uhala nai fekau‘aki mo e tu‘ungá. ‘Oku ‘ikai nai ke tau toe ma‘u kotoa ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á. Kae tatau ai pē pe ‘oku tonu ‘etau mahinó pe ‘ikai, kuo pau ke tau lotu kia Sihova fekau‘aki mo e tu‘ungá, falala kiate ia, pea hanganaki mateaki. ‘E malu‘i ai heni kitautolu mei he ‘hanu hotau lotó kia Sihova.’—Lau ‘a e Palōveepi 19:3.

9. Ko e hā ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení mo e kupu hoko maí?

9 Tau ako mei ha fakamaau ta‘etotonu ‘e tolu na‘e hokosia ‘e he kakai ‘a Sihova ‘i he taimi ‘o e Tohi Tapú. ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he mokopuna ua ‘o ‘Ēpalahame ko Siosifá pea mo e me‘a na‘e hoko kiate ia mo hono fanga tokouá. ‘I he kupu hoko maí, te tau lāulea ai ki he founga ‘o e fakafeangai ‘a Sihova kia Tu‘i ‘Ēhapí pea pehē ki he me‘a na‘e hokosia ‘e he ‘apositolo ko Pitá ‘i ‘Aniteoke Sīliá. ‘I he‘etau lāulea ki he ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga ko ení, sio ki he ngaahi founga ‘e lava ai ke ke hanganaki tokangataha kia Sihova pea fakatolonga ho vaha‘angatae mo iá, tautefito ki he taimi ‘okú ke tui ai ‘oku fai ha fakafeangai ta‘etotonu kiate koe.

NA‘E MA‘UKOVIA ‘A SIOSIFA ‘E HE FAKAMAAU TA‘ETOTONÚ

10, 11. (a) Ko e hā ‘a e fakamaau ta‘etotonu na‘e hokosia ‘e Siosifá? (e) Ko e hā ‘a e faingamālie na‘e ma‘u ‘e Siosifa lolotonga ‘ene ‘i pilīsoné?

10 Ko Siosifá ko ha sevāniti faitōnunga ia ‘a Sihova ‘a ia na‘á ne hokosia ‘a e fakamaau ta‘etotonú mei he kau solá. Ka ko e me‘a na‘e fakamamahi taha kiate iá ko e fakamaau ta‘etotonu mei hono fanga tokouá tonu. ‘I he taimi na‘e ta‘u 17 ai ‘a Siosifá, na‘e ‘ave fakamālohi ia ‘e hono fanga tokouá pea fakatau atu ia ko ha pōpula. Na‘e ‘ave leva ia ki ‘Isipite. (Sēn. 37:23-28; 42:21) Ki mui aí, ‘i ha fonua muli, na‘e tukuaki‘i loi ai ‘a Siosifa na‘á ne feinga ke tohotoho‘i ha fefine pea na‘e ‘ave ia ki pilīsone ‘o ‘ikai fakamāu‘i. (Sēn. 39:17-20) Na‘e faingata‘a‘ia ‘a Siosifa ko ha pōpula pea hoko ko ha tokotaha nofo pilīsone ‘i he ta‘u nai ‘e 13. Ko e hā ‘a e lēsoni ‘e lava ke tau ako mei he hokosia ‘a Siosifá ‘a ia ‘e tokoni‘i ai kitautolu kapau te tau hokosia ha fakamaau ta‘etotonu mei hotau fanga tokouá?

11 Lolotonga ‘a e ‘i pilīsone ‘a Siosifá, na‘e toe fakahū pilīsone ai mo e pule ngaohi kava ‘a e tu‘í. ‘I he pō ‘e taha, na‘e misi ai ‘a e tokotaha ngaohi kavá, ‘a ia na‘e tokoni‘i ai ‘e Sihova ‘a Siosifa ke ne faka‘uhinga‘i ‘a e misí. Na‘e fakamatala‘i ‘e Siosifa ko e tokotaha ngaohi kavá ‘e faka‘atā ia mei pilīsone pea te ne toe ngāue pē kia Felo. Na‘e ngāue‘aki leva ‘e Siosifa ‘a e faingamālie ko ení ke fakamatala‘i ai hono tu‘ungá ki he tangatá. ‘Oku lahi ‘a e me‘a ‘e lava ke tau akó, ‘o ‘ikai ngata pē ‘i he me‘a na‘e lea‘aki ‘e Siosifá kae toe pehē foki ki he me‘a na‘e ‘ikai ke ne lea‘akí.—Sēn. 40:5-13.

12, 13. (a) ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i na‘e ‘ikai ke tali pē ‘e Siosifa ‘a e fakamaau ta‘etotonú? (e) Ko e hā na‘e ‘ikai ke tala ‘e Siosifa ki he tokotaha ngaohi kavá?

12 Lau ‘a e Sēnesi 40:14, 15. Fakatokanga‘i na‘e pehē ‘e Siosifa na‘e “kaiha‘asia” ia. Ko e fo‘i lea ‘oku ngāue‘aki heni ‘i he Tohi Tapú ‘e lava ke toe ‘uhinga ia ki he “‘ave fakamālohi.” ‘Oku hā mahino, na‘e ma‘ukovia ia ‘e he fakamaau ta‘etotonú. Na‘e toe fakahaa‘i mahino ‘e Siosifa na‘e ‘ikai te ne halaia ‘i he hia na‘e tukuaki‘i ia ki aí. Ko e ‘uhinga ia na‘á ne kole ai ki he tokotaha ngaohi kavá ke ne fakamatala fekau‘aki mo ia kia Felo. Ko e hā ‘ene taumu‘á? Na‘á ne pehē: “[Ke] fakahu kitu‘a au mei he fale ko eni.”

13 Na‘e tali pē ‘e Siosifa ‘a hono tu‘ungá ‘o ‘ikai feinga ke fai ha me‘a fekau‘aki mo ia? ‘Ikai! Na‘e ‘ilo‘i ‘e Siosifa na‘e ma‘ukovia ia ‘e he fakamaau ta‘etotonú. Ko e ‘uhinga ia na‘á ne fakamatala‘i ai ‘a hono tu‘ungá ki he tokotaha ngaohi kavá, ‘o ‘amanekina ‘e malava ke tokoni‘i ia ‘e he tangatá. Kae fakatokanga‘i ‘oku ‘ikai ke tala mai ‘e he Folofolá na‘e tala ‘e Siosifa ki ha taha ‘o a‘u ē kia Felo, ‘a hono ‘ave fakamālohi‘i ia ‘e hono fanga tokouá. Ko e mo‘oni, ‘i he taimi na‘e ha‘u ai ‘a e fanga tokoua ‘o Siosifá ki ‘Isipite pea fakamelino mo iá, na‘e talitali lelei kinautolu ‘e Felo pea fakaafe‘i ke nau nofo ‘i ‘Isipite pea fiefia ‘i he “lelei ‘o e fonua ‘o Isipite katoa.”—Sēn. 45:16-20.

‘E lava ‘e he ngutu-laú ke ne ‘ai ke toe kovi ange ha palopalema (Sio ki he palakalafi 14)

14. Ko e hā te ne malu‘i kitautolu mei hono lea‘aki ha me‘a fakalotomamahi kapau ‘oku tau hokosia ha fakamaau ta‘etotonu ‘i he fakataha‘angá?

14 Kapau ‘oku tau fakakaukau kuo tau hokosia ha fakamaau ta‘etotonu ‘i he fakataha‘angá, kuo pau ke tau mātu‘aki tokanga ke ‘oua ‘e ngutu-lau fekau‘aki mo e tu‘ungá. Ko e mo‘oni, ‘oku totonu ke tau kole tokoni ki he kau mātu‘á pea tala kiate kinautolu kapau ‘oku fai ‘e ha tokoua ha angahala mamafa. (Liv. 5:1) Kae kehe, ‘i he ngaahi tu‘unga lahi ‘oku ‘ikai ko ha angahala mamafa, ‘e lelei nai ke fakamelino mo e tokouá ‘o ‘ikai tala ki ha taha kehe ‘o a‘u ē ki he kau mātu‘á. (Lau ‘a e Mātiu 5:23, 24; 18:15.) ‘Ofa ke tau hoko ‘o mateaki pea ngāue‘aki ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘a e Tohi Tapú ‘i he ngaahi tu‘unga ko ení. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, te tau fakatokanga‘i nai ‘oku tau ma‘uhala fekau‘aki mo e tu‘ungá pea na‘e ‘ikai ‘aupito ke ma‘ukovia kitautolu ‘e ha fakamaau ta‘etotonu. Te tau hounga‘ia leva ‘i he ‘ikai ke tau ‘ai ‘a e tu‘ungá ke toe kovi angé ‘aki hono lea‘aki ‘a e ngaahi me‘a ‘oku ‘ikai lelei fekau‘aki mo hotau tokouá! Manatu‘i tatau ai pē pe ‘oku tau tonu pe hala, ko hono lea‘aki ha me‘a fakamamahí ‘e ‘ikai ‘aupito ke lelei ai ‘a e tu‘ungá. Ko e mateaki kia Sihova pea ki hotau fanga tokouá te ne malu‘i ai kitautolu ‘i hano fai ‘a e fehālaaki tatau. Na‘e pehē ‘e he tokotaha-tohi-sāmé ‘oku ‘i ai ha taha “‘oku ne foua ‘a e haohaoa.” Ko e tokotaha ko iá “‘oku ‘ikai ‘i hono ‘elelo ‘a e lau‘ikovi, kuo ‘ikai te ne fai kovi ki hono fe‘iloaki” pe kaungā‘apí.—Saame 15:2, 3; Sēm. 3:5.

MANATU‘I HO VAHA‘ANGATAE MAHU‘INGA TAHÁ

15. Na‘e anga-fēfē hoko ‘a e vaha‘angatae ‘o Siosifa mo Sihová ko ha tāpuaki?

15 ‘E lava ke tau toe ako ha lēsoni mahu‘inga meia Siosifa. Lolotonga ‘a e ta‘u ‘e 13 ‘ene tofanga ‘i he fakamaau ta‘etotonú, na‘e fakahaa‘i ‘e Siosifa na‘á ne ma‘u ‘a e anga ‘o e vakai ‘a Sihova ki he ngaahi me‘á. (Sēn. 45:5-8) Na‘e ‘ikai ‘aupito ke ne tukuaki‘i ‘a Sihova ki hono tu‘ungá. Ko e mo‘oni, na‘e ‘ikai ke ngalo ‘ia Siosifa ‘a e fakamaau ta‘etotonu na‘á ne tofanga aí, ka na‘e ‘ikai ke ne loto-mamahi ai. Ko e me‘a mahu‘inga tahá, na‘e ‘ikai ke ne faka‘atā ‘a e ta‘ehaohaoá mo e ngaahi faihala ‘a e ni‘ihi kehé ke fakamavahe‘i ia meia Sihova. Ko e mateaki ‘a Siosifá na‘e ‘oange ai kiate ia ‘a e faingamālie ke sio ki hono fakatonutonu ‘e Sihova ‘a e fakamaau ta‘etotonú pea tāpuaki‘i ia mo hono fāmilí.

16. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau ‘unu‘unu ke toe ofi ange kia Sihová kapau te tau hokosia ha fakamaau ta‘etotonu ‘i he fakataha‘angá?

16 ‘I he founga meimei tatau, kuo pau ke tau koloa‘aki mo malu‘i hotau vaha‘angatae mo Sihová. ‘Oku totonu ke ‘oua ‘aupito te tau faka‘atā ‘a e ta‘ehaohaoa hotau fanga tokouá ke ne fakamavahe‘i kitautolu mei he ‘Otua ‘oku tau ‘ofa mo lotu ki aí. (Loma 8:38, 39) ‘I hono kehé, kapau te tau hokosia ha fakamaau ta‘etotonu ‘i he fakataha‘angá, tau fa‘ifa‘itaki kia Siosifa pea ‘unu‘unu ke toe ofi ange kia Sihova. Feinga ke ma‘u ‘a e anga ‘o ‘Ene vakai ki he ngaahi me‘á. Hili ‘etau fai ‘a e me‘a kotoa te tau malavá ke fakalelei‘i ‘a e palopalemá ‘aki ‘a e muimui ki he ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú, ‘oku fiema‘u ke tau tuku ‘a e ngaahi me‘á ki he to‘ukupu ‘o Sihová. ‘E lava ke tau tuipau te ne fakatonutonu ‘a e ngaahi me‘á ‘i he‘ene taimi mo e founga pē ‘a‘ana.

FALALA KI HE “TU‘I FAKAMĀU ‘O MAMANI KATOA”

17. ‘E lava fēfē ke tau fakahaa‘i ‘oku tau tuipau ki he “Tu‘i Fakamāu ‘o mamani katoa”?

17 Lolotonga ‘etau mo‘ui ‘i he māmani fulikivanu ko ení, ‘e lava ke tau ‘amanekina te tau hokosia ha fakamaau ta‘etotonu. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, te ke hokosia pe fakatokanga‘i nai mo ha taha ‘okú ke ‘ilo‘i ha me‘a ‘oku hā ngali ko ha fakamaau ta‘etotonu ‘i he fakataha‘angá. ‘Oua ‘e hoko ‘o tūkiá. (Saame 119:165) ‘I hono kehé, hanganaki mateaki ki he ‘Otuá, lotu kiate ia ki ha tokoni, pea falala kiate ia. Manatu‘i koe‘uhi ko e ta‘ehaohaoá, te ke ma‘uhala nai fekau‘aki mo e tu‘ungá, pea ngalingali ‘oku ‘ikai te ke ma‘u kotoa ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á. Fa‘ifa‘itaki ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Siosifá pea faka‘ehi‘ehi mei he lea ‘ikai leleí, ‘a ia ‘e lava ke ne ‘ai ‘a e tu‘ungá ke toe kovi ange. Faka‘osí, ‘i he ‘ikai ke falala pē kiate koé, fakapapau‘i ke hanganaki mateaki pea tatali anga-kātaki kia Sihova ke ne fakatonutonu ‘a e ngaahi me‘á. Te ke ma‘u leva ai ‘a e hōifua mo e tāpuaki ‘a Sihová ‘o hangē ko ia ko Siosifá. ‘E lava ke ke fakapapau‘i ko Sihová, ko e “Tu‘i Fakamāu ‘o mamani katoa,” te ne fai ma‘u pē ‘a e me‘a ‘oku totonú, he “ko ‘ene ngaahi founga kotoa ‘oku fakakonisitutone [pe fakamaau totonu].”—Sēn. 18:25; Teu. 32:4.

18. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu hoko maí?

18 ‘I he kupu hoko maí, te tau lāulea ai ki ha toe fa‘ifa‘itaki‘anga ‘e ua ‘o e fakamaau ta‘etotonu ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e kakai ‘a Sihová ‘i he taimi ‘o e Tohi Tapú. Ko e ongo fa‘ifa‘itaki‘anga ko ení ‘e tokoni ia ke tau sio ki he founga ‘e tokoni‘i ai kitautolu ‘e he anga-fakatōkilaló mo e fakamolemolé ke tau fa‘ifa‘itaki ki he anga ‘o e vakai ‘a Sihova ki he fakamaau totonú.

^ pal. 7 Sio ki he talanoa ki he mo‘ui ‘a Willi Diehl, “Ko Sihova ‘a Hoku ‘Otuá, ‘a e Tokotaha Te U Falala ki Aí,” ‘i he Watchtower ‘o Nōvema 1, 1991.