Skip to content

Skip to table of contents

‘Okú Ke Ma‘u ‘a e Anga ‘o e Ongo‘i ‘a Sihova ki he Fakamaau Totonú?

‘Okú Ke Ma‘u ‘a e Anga ‘o e Ongo‘i ‘a Sihova ki he Fakamaau Totonú?

“Te u fanongonongo ‘a e huafa ‘o Sihova . . . , ko e ‘Otua ‘o e Mo‘oni, pea ta‘e ha‘ane hala.”—TEU. 32:3, 4.

HIVA: 15, 2

1, 2. (a) Ko e hā ‘a e fakamaau ta‘etotonu na‘e hokosia ‘e Nēpote mo hono ngaahi fohá? (e) Ko e hā ‘a e ‘ulungaanga ‘e ua te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

‘OKU tukuaki‘i ‘e ha ongo tangata kovi ha tangata ki ha faihia mafatukituki ‘aupito. Ko e me‘a ‘okú na lea‘akí ko ha loi ia. Ka ‘oku halaia ‘a e tangatá pea ‘e fakapoongi ia. Sioloto atu ki he anga ‘o e ongo‘i ‘a e kakai ‘oku nau ‘ofa ‘i he fakamaau totonú ‘i he‘enau vakai atu ki hono tolomaka‘i ki he mate ‘a e tangata tonuhia ko ení mo hono ngaahi fohá! ‘Oku ‘ikai ko ha talanoa pē eni. Ko e me‘a ia na‘e hoko mo‘oni ki ha sevāniti faitōnunga ‘a Sihova ko Nēpote, ‘a ia na‘e mo‘ui ‘i he taimi na‘e pule ai ‘a Tu‘i ‘Ēhapi ‘i ‘Isilelí.—1 Tu‘i 21:11-13; 2 Tu‘i 9:26.

2 ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he me‘a na‘e hoko kia Nēpoté. Te tau toe lāulea ai ki he fehālaaki mafatukituki na‘e fai ‘e ha mātu‘a faitōnunga ‘i he taha ‘o e mu‘aki ngaahi fakataha‘anga Kalisitiané. Ko e ongo fakatātā ko ení te ne fakahaa‘i mai ‘a e founga ‘oku fiema‘u ai ‘a e anga-fakatōkilaló mo ha loto-lelei ke fakamolemolé kapau ‘oku tau loto ke fa‘ifa‘itaki ki he anga ‘o e ongo‘i ‘a Sihova ki he fakamaau totonú.

KO HA FAKAMAAU TA‘ETOTONU FAKAMAMAHI

3, 4. Ko e fa‘ahinga tangata fēfē ‘e Nēpote, pea ko e hā na‘á ne fakafisi ai ke fakatau atu ‘ene ngoue vainé kia Tu‘i ‘Ēhapí?

3 Na‘e faitōnunga ‘a Nēpote kia Sihova ‘i he taimi na‘e muimui ai ‘a e tokolahi taha ‘o e kau ‘Isilelí ki he fa‘ifa‘itaki‘anga kovi ‘a Tu‘i ‘Ēhapi mo hono uaifí, ‘a e kuini fulikivanu ko Sisipelí. Na‘á na lotu ki he ‘otua loi ko Pēalí pea ‘ikai ke na toka‘i ‘a Sihova pe ko ‘ene ngaahi laó. Ka na‘e fakamahu‘inga‘i ‘e Nēpote hono vaha‘angatae mo Sihová ‘o laka ange ia ‘i he‘ene mo‘uí tonu.

4 Lau ‘a e 1 Tu‘i 21:1-3. ‘I he fokotu‘u atu ‘e ‘Ēhapi ke fakatau ‘a e ngoue vaine ‘a Nēpoté pe ke fakafetongi‘aki ha ngoue vaine ‘oku lelei angé, na‘e ‘ikai ke tali ia ‘e Nēpote. Ko e hā hono ‘uhingá? Na‘á ne fakamatala‘i anga-faka‘apa‘apa: “Mole ke mama‘o ha‘aku foaki ‘a e tofi‘a o‘eku ngaahi kui ki he ‘afiona.” Na‘e ‘ikai ke tali ‘e Nēpote ‘a e fokotu‘u ange ‘a Tu‘i ‘Ēhapí koe‘uhí na‘e fepaki ia mo e lao ‘a Sihova ki he kau ‘Isilelí ke ‘oua na‘a nau fakatau ‘osi atu honau tofi‘a fakafāmilí. (Liv. 25:23; Nōm. 36:7) ‘Oku hā mahino, na‘e talangofua ‘a Nēpote kia Sihova.

5. Ko e hā na‘e fai ‘e Sisipeli koe‘uhí ke ma‘u ai ‘a e ngoue vaine ‘a Nēpoté?

5 ‘I he ‘ikai tali ‘e Nēpote ke fakatau atu ‘ene ngoue vainé, na‘e fai ‘e Tu‘i ‘Ēhapi mo hono uaifí ‘a e ngaahi me‘a fakalilifu. Koe‘uhi ke ma‘u ‘a e ngoue vainé, na‘e kole ‘e Kuini Sisipeli ki he ongo tangata ‘e toko ua ke na tukuaki‘i ‘a Nēpote ki ha hia na‘e ‘ikai ke ne fai. Ko hono olá, na‘e tāmate‘i fakatou‘osi ‘a Nēpote mo hono ngaahi fohá. Ko e hā na‘e fai ‘e Sihova ki he fakamaau ta‘etotonu fakamamahi ko ení?

FAKAMAAU TOTONU ‘A E ‘OTUÁ

6, 7. Na‘e anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘e Sihova ‘ene ‘ofa ‘i he fakamaau totonú, pea ko e hā ‘a e ‘uhinga na‘e fakafiemālie ai eni ki he fāmili mo e ngaahi kaungāme‘a ‘o Nēpoté?

6 Na‘e fekau atu leva ‘e Sihova ‘a ‘Ilaisiā ke fehangahangai mo ‘Ēhapi. Na‘e tala ange ‘e ‘Ilaisiā kia ‘Ēhapi ko e tokotaha fakapō ia mo kaiha‘a. Ko e hā ‘a e fili ‘a Sihová? Ko ‘Ēhapi, ko hono uaifí mo hono ngaahi fohá ‘e tāmate‘i, ‘o hangē pē ko ia na‘e fai kia Nēpote mo hono ngaahi fohá.—1 Tu‘i 21:17-25.

7 Na‘e loto-mamahi lahi ‘a e fāmili mo e ngaahi kaungāme‘a ‘o Nēpoté ‘i he ngaahi me‘a fakalilifu na‘e fai ‘e ‘Ēhapí. Ka na‘e ‘afio‘i ‘e Sihova ‘a e fakamaau ta‘etotonú pea na‘á ne fakahoko ha ngāue vave ki ai. Kuo pau pē na‘e fakafiemālie ia kiate kinautolu. Kae kehe, ko ‘enau anga-fakatōkilaló mo e falala kia Sihová ‘e ‘ahi‘ahi‘i nai ia ‘aki ‘a e me‘a ‘e hoko maí.

8. Na‘e anga-fēfē ‘a e fakafeangai ‘a ‘Ēhapi ‘i he‘ene fanongo ki he pōpoaki ‘a Sihová, pea ko e hā ‘a e olá?

8 ‘I he fanongo ‘a ‘Ēhapi ki he me‘a na‘e pau ke fai ‘e Sihova kiate iá, “na‘a ne hae hifo hono kofu, ‘o ne ‘ai tauanga‘a ki hono kakano, mo ne ‘aukai, mo ne kafu ‘aki ‘a e tauanga‘a, mo ne laka faka‘ete‘ete pe.” Na‘e fakatōkilalo‘i ‘e ‘Ēhapi ‘a ia tonu! Ko e hā ‘a e olá? Na‘e folofola ‘a Sihova kia ‘Ilaisiā: “Ko e me‘a ‘i he‘ene fakavaivai‘i pehe, ko ia ‘e ‘ikai te u ‘omi ai ‘a e mala ‘i hono taimi o‘ona, ka ‘i he taimi ‘o hono foha te u ‘omi ‘a e mala ki hono fale.” (1 Tu‘i 21:27-29; 2 Tu‘i 10:10, 11, 17) ‘I he taimi ko ení, na‘e tala ‘e ‘Ilaisiā kia ‘Ēhapi koe‘uhí ko ‘ene anga-fakatōkilaló, ‘e ‘ikai ke tautea‘i ‘e Sihova ‘a e fāmili ‘o ‘Ēhapí kae ‘oleva ke ne mate. (1 Tu‘i 21:27-29) Ko Sihova, ‘a e tokotaha “sivi loto,” ‘a e tokotaha ‘oku lava ke ne ‘afio‘i mo‘oni kitautolú, na‘á ne fakahāhā ‘a e meesi kia ‘Ēhapi.—Pal. 17:3.

KO E ANGA-FAKATŌKILALÓ KO HA MALU‘I

9. Ko e hā na‘e hoko ai ‘a e anga-fakatōkilaló ko ha malu‘i ki he fāmili mo e ngaahi kaungāme‘a ‘o Nēpoté?

9 ‘I he taimi na‘e fanongo ai ‘a e fāmili mo e ngaahi kaungāme‘a ‘o Nēpoté ki he ‘ikai ke tautea‘i ‘a e fāmili ‘o ‘Ēhapí kae ‘oleva ke ne maté, na‘e ‘ahi‘ahi‘i nai ai ‘enau tui ki he ‘Otuá. Ka kuo pau pē na‘e tokoni‘i kinautolu ‘e he anga-fakatōkilaló ke malu‘i ‘enau tuí. Ko e hā hono ‘uhingá? Kapau na‘a nau anga-fakatōkilalo, te nau hokohoko atu ‘i he lotu kia Sihova, ‘o falala he‘ikai malava ke ta‘efaitotonu ‘a e ‘Otuá. (Lau ‘a e Teutalōnome 32:3, 4.) ‘I he kaha‘ú, ‘e hokosia ‘e he fāmili ‘o Nēpoté ‘a e tāpuaki ‘o e sio ki he fokotu‘u mai ‘a honau ngaahi ‘ofa‘anga kuo maté. ‘E ‘i ai ‘a e fakamaau totonu haohaoa kia Nēpote mo hono ngaahi fohá. (Siope 14:14, 15; Sione 5:28, 29) ‘Oku ‘ilo‘i ‘e ha taha anga-fakatōkilalo ‘e “‘omi ‘e Elohimi ‘a e ngaue kotoa ki he fakamaau, kae‘uma‘a ‘a e me‘a kotoa ‘oku fufū, pe ‘oku lelei ia pe kovi.” (Koh. 12:14) ‘Oku ‘afio‘i ‘e Sihova ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘a ‘oku ‘ikai ke tau ‘ilo ki aí. Ko ia ‘oku malu‘i kitautolu ‘e he anga-fakatōkilaló mei he mole ‘etau tui kia Sihová.

10, 11. (a) Ko e hā ‘a e ngaahi tu‘unga ‘e ‘ahi‘ahi‘i nai ai ‘etau ongo‘i ‘o e fakamaau totonú? (e) ‘I he founga fē ‘e malu‘i ai kitautolu ‘e he anga-fakatōkilaló?

10 ‘E anga-fēfē ho‘o fakafeangaí kapau ‘oku fai ‘e he kau mātu‘á ha fili ‘oku ‘ikai ke ke mahino‘i pe ‘oku ‘ikai ke ke loto-tatau mo ia? Ko e fakatātaá, ko e hā te ke faí kapau ko koe pe ko ha taha ‘okú ke ‘ofa aí ‘oku mole ho‘omo vāhenga-ngāue kia Sihová? Fēfē kapau ‘oku tu‘usi ho hoa malí, ko ho fohá pe ‘ofefiné, pe ko ho kaume‘a ofí pea ‘oku ‘ikai ke ke loto-tatau mo e fili ‘a e kau mātu‘á? Ko e hā te ke faí kapau ‘okú ke tui na‘e fehālaaki ‘a e kau mātu‘á ‘i he‘enau faimeesi ki ha taha kuo faiangahala? Ko e ngaahi tu‘unga ko ení ‘e lava ke ‘ahi‘ahi‘i ai ‘etau tui kia Sihová pea mo e founga kuó ne fokotu‘utu‘u maau ai ‘a e fakataha‘angá ‘i he ‘ahó ni. ‘E anga-fēfē hono malu‘i koe ‘e he anga-fakatōkilaló kapau ‘oku ‘ahi‘ahi‘i koe ‘e ha taha ‘o e ngaahi tu‘unga ko iá? Tau lāulea angé ki he founga ‘e ua.

‘E anga-fēfē ho‘o fakafeangaí kapau ‘oku fanongonongo ‘e he kau mātu‘á ha fili ‘oku ‘ikai ke ke loto-tatau mo ia? (Sio ki he palakalafi 10, 11)

11 ‘Uluakí, kapau ‘oku tau anga-fakatōkilalo, te tau loto-tatau ‘oku ‘ikai ke tau ma‘u kotoa ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á. Neongo kapau ‘oku tau fakakaukau ‘oku tau ‘ilo ‘a e me‘a kotoa fekau‘aki mo ha tu‘unga, ko Sihova pē ‘okú ne ‘afio‘i ‘a e me‘a ‘oku ‘i he loto ‘o ha taha. (1 Sām. 16:7) ‘I he‘etau manatu‘i ení, te tau ‘ilo‘i ai ‘i he anga-fakatōkilalo ‘oku ‘i ai hotau ngaahi ngata‘anga pea ‘oku fiema‘u ke tau fakatonutonu ‘etau fakakaukaú. Uá, kapau ‘oku tau fakatokanga‘i pe hokosia ha fakamaau ta‘etotonu, ‘e tokoni‘i kitautolu ‘e he anga-fakatōkilaló ke tau talangofua pea kātaki ‘o tatali kia Sihova ke ne fakatonutonu ‘a e tu‘ungá. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “E hoko ae lelei kiate kinautolu oku manavahe ki he Otua.” ‘Oku toe pehē ‘e he Tohi Tapú: “Ka e ikai ha lelei ki he agahala, bea e ikai tologa mau ai be hono gaahi aho.” (Koh. 8:12, 13PM) Kapau te tau hanganaki anga-fakatōkilalo, ‘e ‘aonga ia kiate kitautolu pea pehē ki he tokotaha kotoa ‘oku kaunga ki aí.—Lau ‘a e 1 Pita 5:5.

HOKO HA MĀLUALOI ‘I HE FAKATAHA‘ANGÁ

12. Ko e hā ‘a e fakamatala te tau lāulea ki ai he taimi ní, pea ko e hā hono ‘uhingá?

12 Na‘e hokosia ‘e he mu‘aki kau Kalisitiane ‘i ‘Aniteoke Sīlia ha tu‘unga na‘e ‘ahi‘ahi‘i ai ‘enau anga-fakatōkilaló pea pehē foki ki he‘enau loto-lelei ke fakamolemolé. Tau lāulea angé ki he fakamatala ko iá pea ngāue‘aki ia ke sivisivi‘i ‘a e anga ‘etau fakakaukau fekau‘aki mo e fakamolemolé. ‘E toe tokoni‘i nai ai kitautolu ke tau mahino‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku ngāue‘aki ai ‘e Sihova ‘a e kakai ta‘ehaohaoá ‘o ‘ikai fakavaivai‘i ai ‘ene ngaahi tu‘ungá.

13, 14. Ko e hā ‘a e vāhenga-ngāue na‘e ma‘u ‘e he ‘apositolo ko Pitá, pea na‘e anga-fēfē ‘ene fakahāhā ‘a e loto-to‘á?

13 Na‘e hoko ‘a e ‘apositolo ko Pitá ko ha mātu‘a pea na‘e ‘ilo‘i lelei ia ‘e he tokolahi taha ‘o e mu‘aki kau Kalisitiané. Ko e kaume‘a fafale ia ‘o Sīsū pea na‘e ‘oange kiate ia ha ngāue mahu‘inga. (Māt. 16:19) Ko e fakatātaá, ‘i he ta‘u 36, na‘e vahe‘i ai ‘a Pita ke ne malanga kia Koliniusi mo e tokotaha kotoa ‘i hono falé. Ko e hā na‘e makehe ai ení? Koe‘uhí na‘e ‘ikai ko ha Siu ‘a Koliniusi; ko ha Senitaile ta‘ekamu ia. ‘I he taimi na‘e ma‘u ai ‘e Koliniusi mo hono falé ‘a e laumālie mā‘oni‘oní, na‘e ‘ilo‘i ‘e Pita ‘e malava ke nau papitaiso ko e kau Kalisitiane. Na‘á ne pehē: “‘E ta‘ofi koā ‘e ha taha ‘a e vaí ke ‘oua na‘a papitaiso ‘a kinautolú ni ‘a ia kuo nau ma‘u ‘a e laumālie mā‘oni‘oní ‘o hangē ko ia kuo tau ma‘ú?”—Ngā. 10:47.

14 ‘I he ta‘u 49, ko e kau ‘apositoló mo e kau mātu‘a ‘i Selusalemá na‘a nau fakataha ke fili pe ‘e fiema‘u ke kamu ‘a e kau Kalisitiane Senitailé. ‘I he fakataha ko ení, na‘e fakamanatu loto-to‘a ange ‘e Pita ki he fanga tokouá na‘á ne siotonu ki hono ma‘u ‘e he kau Senitaile ta‘ekamú ‘a e laumālie mā‘oni‘oní. Ko e hokosia ‘a Pitá na‘e tokoni ia ki he kulupu pulé ki hono fai ‘enau filí. (Ngā. 15:6-11, 13, 14, 28, 29) Kuo pau pē na‘e hounga‘ia ‘a e kau Kalisitiane Siú mo e kau Kalisitiane Senitailé ‘i he loto-to‘a ‘a Pita ‘o fakamatala‘i ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á. Kuo pau pē na‘e faingofua ki he mu‘aki kau Kalisitiane ko iá ke falala ki he tangata faitōnunga mo matu‘otu‘a ko ení.

15. Ko e hā ‘a e fehālaaki na‘e fai ‘e Pita lolotonga ‘a ‘ene ‘i ‘Aniteoke Sīlia? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

15 Hili pē ‘a e fakataha ‘i Selusalemá, na‘e ‘a‘ahi ‘a Pita ki ‘Aniteoke Sīlia. Lolotonga ‘ene ‘i aí, na‘á ne fakamoleki ‘a e taimi mo hono fanga tokoua Senitailé. ‘E lava ke tau sioloto atu ki he lahi ‘o e me‘a na‘a nau ako mei he ‘ilo mo e hokosia ‘a Pitá. Kae kehe, kuo pau pē na‘a nau ‘ohovale mo loto-mamahi ‘i he taimi na‘e ta‘ofi fakafokifā ai ‘e Pita ‘ene kai mo kinautolú. Na‘e tākiekina ‘e Pita ‘a e kau Kalisitiane Siú, kau ai ‘a Panepasa, ke nau fai ‘a e me‘a tatau. Ko e hā na‘e fai ai ‘e he mātu‘a Kalisitiane matu‘otu‘a ko ení ha fehālaaki mafatukitukí, ‘a e fehālaaki ‘e lava ke ne fakamavahevahe‘i ‘a e fakataha‘angá? Ko e me‘a mahu‘inga tahá, ‘e lava ke tau ako mei he fehālaaki ‘a Pitá ‘a ia ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu kapau te tau loto-mamahi ‘i ha lea pe tō‘onga ‘a ha mātu‘a?

16. Na‘e anga-fēfē hono fakatonutonu ‘a Pitá, pea ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i ‘oku malanga hake aí?

16 Lau ‘a e Kalētia 2:11-14. Na‘e manavahē tangata ‘a Pita. (Pal. 29:25) Na‘e ‘ilo‘i ‘e Pita ‘a e lahi ‘o e ongo‘i ‘a Sihova ki he kau Senitailé. Neongo ia, na‘á ne manavasi‘i na‘a siolalo ange kiate ia ‘a e kau Kalisitiane Siu kamu na‘e ‘a‘ahi mei Selusalemá koe‘uhí ko ‘ene feohi mo e kau Kalisitiane Senitaile ko iá. Na‘e tala ange ‘e he ‘apositolo ko Paulá kia Pita na‘á ne mālualoi. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí na‘e fanongo ‘a Paula na‘e taukapo‘i ‘e Pita ‘a e kau Senitailé ‘i he fakataha ‘i Selusalema ‘i he ta‘u 49. (Ngā. 15:12; Kal. 2:13) Na‘e anga-fēfē ‘a e fakafeangai ‘a e kau Kalisitiane Senitaile ko ia na‘e fakalotomamahi‘i ‘e Pitá? Te nau faka‘atā ke nau tūkia ai? ‘E mole meia Pita ‘ene ngāué koe‘uhí ko ‘ene fehālākí?

HOKO ‘O FAKAMOLEMOLE

17. Na‘e anga-fēfē ‘a e ma‘u ‘aonga ‘a Pita mei he fakamolemole ‘a Sihová?

17 Na‘e anga-fakatōkilalo ‘a Pita ‘o tali ‘a e fakatonutonu ‘a Paulá. ‘Oku ‘ikai ke pehē ‘e he Folofolá na‘e mole meia Pita ha taha ‘o hono ngaahi vāhenga-ngāué. Ko e mo‘oni, na‘e fakamānava‘i ia ki mui ai ke ne hiki ‘a e tohi ‘e ua na‘e hoko ko e konga ‘o e Tohi Tapú. ‘I he‘ene tohi hono uá, na‘e a‘u ‘o ne lave ai kia Paula ko “hotau tokoua ‘ofeina.” (2 Pita 3:15) Ko e fehālaaki ‘a Pitá kuo pau pē na‘e fakamamahi ki he kau Kalisitiane Senitailé. Kae kehe, ko Sīsū ‘a e ‘ulu ‘o e fakataha‘angá, na‘á ne hokohoko atu hono ngāue‘aki iá. (‘Ef. 1:22) Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘i he fakataha‘angá na‘a nau ma‘u ha faingamālie ke fa‘ifa‘itaki ai kia Sīsū mo ‘ene Tamaí ‘aki ‘enau fakamolemole‘i ‘a Pita. ‘Ofa pē ‘oku ‘ikai ke faka‘atā ‘e ha taha ‘a ia tonu ke ne tūkia ‘i ha fehālaaki ‘a ha tangata ta‘ehaohaoa.

18. Ko fē ‘a e taimi ‘oku fiema‘u ai ke tau fa‘ifa‘itaki ki he ongo‘i ‘a Sihova ki he fakamaau totonú?

18 Na‘e ‘ikai ha kau mātu‘a haohaoa ‘i he mu‘aki fakataha‘anga Kalisitiané, pea ‘oku ‘ikai ha kau mātu‘a haohaoa ‘i he fakataha‘anga Kalisitiané ‘i he ‘ahó ni. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “‘Oku tau fai ‘a e ngaahi fehālaaki kotoa pē ‘o tā-tu‘o-lahi.” (Sēm. 3:2, fakamatala ‘i lalo) ‘Oku faingofua hono ‘ilo‘i ení, ka ko e hā te tau fai ‘i he taimi ‘oku tau fehangahangai tonu ai mo e ngaahi ta‘ehaohaoa ‘a ha tokoua? Te tau fa‘ifa‘itaki ki he ongo‘i ‘a Sihova ki he fakamaau totonú? Ko e fakatātaá, ‘e anga-fēfē ho‘o fakafeangaí kapau ‘oku fai ‘e ha mātu‘a ha fakamatala ‘oku hā ngali ko ha tomu‘a fehi‘a? Te ke tūkia kapau ‘oku lea‘aki ta‘efakakaukau‘i ‘e ha mātu‘a ha me‘a ‘oku fakalotomamahi‘i ai koe? ‘I he ‘ikai ke fakakaukau leva ‘o pehē ‘oku totonu ke ‘oua ‘e hoko ‘a e tokouá ko ha mātu‘a, te ke tatali anga-kātaki kia Sīsū, ‘a e ‘ulu ‘o e fakataha‘angá? ‘I he ‘ikai ke tokangataha ki he fehālākí, te ke manatu ki he ta‘u lahi ‘o e ngāue faitōnunga ‘a e tokouá? Kapau ‘oku faiangahala atu kiate koe ha tokoua kae kei hokohoko atu pē ko ha mātu‘a pe na‘a mo ‘ene ma‘u ha vāhenga-ngāue lahi ange, te ke fiefia ai? Kapau te ke loto-lelei ke fakamolemole‘i ia, ‘e hā mei ai ‘okú ke fa‘ifa‘itaki ki he ongo‘i ‘a Sihova ki he fakamaau totonú.—Lau ‘a e Mātiu 6:14, 15.

19. Ko e hā ‘oku totonu ke tau fakapapau‘i ke faí?

19 Koe‘uhí ko ‘etau ‘ofa ‘i he fakamaau totonú, ‘oku tau fakatu‘otu‘a mo‘oni atu ki he ‘aho ‘a ia ‘e to‘o ‘osi atu ai ‘e Sihova ‘a e kotoa ‘o e fakamaau ta‘etotonu na‘e fakatupunga ‘e Sētane mo ‘ene fokotu‘utu‘u fulikivanú. (‘Ai. 65:17) Ki mu‘a ke toki a‘u ki aí, ‘i he taimi ‘oku tau hokosia ai ha fakamaau ta‘etotonu, tau anga-fakatōkilalo ‘o ‘ilo‘i ‘oku ‘ikai nai ke tau ma‘u ‘a e kotoa ‘o e ngaahi mo‘oni‘i me‘á pea fakamolemole‘i loto-lelei ‘a e fa‘ahinga ‘oku faiangahala mai kiate kitautolú. Kapau te tau fai ia, te tau fa‘ifa‘itaki ai ki he ongo‘i ‘a Sihova ki he fakamaau totonú.