Skip to content

Skip to table of contents

‘Uhinga ke Falala Ai ki he Tohi Tapú

3. Feongoongoi ‘i Loto

3. Feongoongoi ‘i Loto

Faka‘uta atu ki hano kole ki ha kau tangata ‘e toko 40 mei he ngaahi puipuitu‘a kehekehe ke nau hiki ha tohi, ‘o taki taha hiki hano konga. ‘Oku nofo ‘a e kau hiki-tohí ‘i ha ngaahi fonua kehekehe pea ‘oku ‘ikai ke nau fe‘ilongaki. ‘Oku ‘ikai ‘ilo‘i ‘e he ni‘ihi ‘a e me‘a kuo hiki ‘e he ni‘ihi kehé. Te ke ‘amanekina ha tohi ‘oku fa‘u pehē ke feongoongoi?

KO E Tohi Tapú ko ha tohi pehē ia. * ‘I hono hiki ‘i he malumalu ‘o e ngaahi tu‘unga na‘e toe makehe ange ‘i he tu‘unga na‘e fakamatala ki ai ‘i ‘olungá, ko ‘ene feongoongoi ‘i lotó ‘oku fakaofo mo‘oni.

Ko e kofu ‘o Sīsuú na‘e lanu vāleti pe kula ‘aho‘aho?

Tu‘unga laulōtaha.

Na‘e hiki ‘a e Tohi Tapú ‘i he vaha‘a taimi ko e ta‘u nai ‘e 1,600, mei he 1513 K.M. ki he 98 T.S. nai. Ko ia ko e tokolahi ‘o e kau hiki-tohi fakafuofua ki he toko 40 na‘a nau mo‘ui ‘o vāmama‘o ‘aki ‘a e ngaahi senituli. Na‘e kehekehe ‘enau ngaahi ngāué. Ko e ni‘ihi ko e kau toutai, ko e ni‘ihi ko e kau tauhi-sipi pe ngaahi tu‘i, pea ko e taha ai ko ha toketā.

Ko ha pōpoaki feongoongoi.

Ko e kau hiki Tohi Tapú na‘a nau fakahaa‘i ‘a e kaveinga tefito ‘e taha: ko e fakatonuhia‘i ‘a e totonu ‘a e ‘Otuá ke pule ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá mo e fakahoko ‘o ‘ene taumu‘á fakafou ‘i hono Pule‘anga fakahēvaní, ‘a ia ko ha founga-pule ki he māmaní kotoa. Ko e kaveinga ko iá ‘oku fakafe‘iloaki mai ia ‘i he tohi Senesí, ‘o fakamatala‘i lahi ange ‘i he ngaahi tohi hoko atu aí, pea a‘u ki hono tumutumú ‘i he tohi Fakahaá.—Sio ki he “‘Oku Fekau‘aki ‘a e Tohi Tapú mo e Hā?” ‘i he peesi 19.

Felotoi ‘i he fakaikiikí.

Ko e kau hiki Tohi Tapú na‘a nau felotoi ‘o a‘u ki he ngaahi fakaikiiki īkí, ka ko e feongoongoi ko ení na‘e ‘ikai ke fai ‘osi fakakaukau‘i ia. Fakatokanga‘i ange ha fakatātā. ‘Oku tala mai ‘e he tokotaha hiki Tohi Tapu ko Sioné ‘i he taimi na‘e ha‘u ai ha fu‘u kakai ke fanongo kia Sīsuú, na‘e ‘eke ai ‘e Sīsū kia Filipe pē toko taha, pe ko e fē ‘a e feitu‘u ke fakatau mai mei ai ha mā ke fafanga‘aki ‘a e kakaí. (Sione 6:1-5) ‘I ha fakamatala tatau, ‘oku pehē ai ‘e Luke na‘e hoko eni ofi ki he kolo ko Petesaitá. Ki mu‘a ‘i he‘ene tohí, na‘e lave ai ‘a Sione ‘o pehē ko Filipé mei Petesaita. (Luke 9:10; Sione 1:45 [Sione 1:44PM]) Ko ia na‘e totonu ‘a hono ‘eke ‘e Sīsū ‘ene fehu‘í ki he toko taha na‘e nofo ofi aí. ‘Oku felotoi ‘a e ngaahi fakaikiikí—ka ‘oku hā mahino na‘e ‘ikai ha fakataumu‘a ia ke ‘ai ke nau feongoongoi. *

Faikehekehe ‘uhinga lelei.

‘Oku ‘i ai ‘a e ngaahi faikehekehe ‘i he vaha‘a ‘o e ngaahi fakamatala ‘e ni‘ihi, kae ‘ikai ‘oku totonu ke tau ‘amanekina eni? Tau pehē na‘e sio tonu ha fu‘u kakai ki ha faihia. Kapau na‘e taki taha lave ki he ngaahi fakaikiiki tatau ‘o ngāue‘aki ‘a e ngaahi lea tatau, ‘ikai te ke mahalo‘i ko ha fa‘ufa‘u kākā? ‘Oku hā mahino, ko e fakamo‘oni ‘a e tokotaha taki taha ‘e ki‘i kehekehe ‘o fakatatau ki he tafa‘aki tefito na‘e sio mei aí. Na‘e pehē pē ‘a e kau hiki Tohi Tapú.

Fakakaukau angé ki ha fakatātā. Na‘e tui ‘e Sīsū ha kofu lanu vāleti ‘i he ‘aho ‘o ‘ene pekiá, pe na‘e lanu kula ‘aho‘aho? (Fakafehoanaki ‘a e Mātiu 27:28 ‘i he Paaki Motu‘á mo e Maake 15:17 mo e Sione 19:2 ‘i he liliu faka-Pilitānia ‘oku ‘asi ‘i he Taulua.) Ko e mo‘oni, ‘oku lava ke fakatou tonu ia. Ko e lanu vāletí ‘oku kau ki ai ‘a e fio ‘o e lanu kulokula. Fakatu‘unga ‘i he tafa‘aki na‘e vakai mei ai ‘a e tokotaha mamatá, ko e tapua ‘a e māmá mo e me‘a na‘e tu‘u mei muí na‘e lava ke ne fakavaivai‘i ‘a e lanu ‘o ha ngaahi fio, ‘o ‘ai ai ke hā kehe ‘a e lanu ‘o e kofú. *

Ko e feongoongoi ‘a e kau hiki Tohi Tapú, ‘o kau ai ‘enau hu‘ufataha ‘ikai tomu‘a fakakaukau‘í, ‘okú ne toe fakahaa‘i ‘oku alafalala‘anga ‘a e Tohi Tapú.

^ pal. 4 Ko e Tohi Tapú ko ha tānekina ia ‘o e ngaahi tohi pe fanga ki‘i konga ‘e 66, ‘o kamata ‘i he tohi Senesí pea ‘osi ki he tohi Fakahaá.

^ pal. 7 Ki he fakatātā lahi ange ‘o e feongoongoi peheé, sio ki he peesi 16-17 ‘o e polosiua A Book for All People, ‘oku pulusi ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová.

^ pal. 9 Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he vahe 7, “‘Oku Fepakipaki ‘a e Tohi Tapú ‘Iate Ia Pē?,” ‘o e tohi The Bible—God’s Word or Man’s? ‘oku pulusi ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová.