Ua Tuʻi 9:1-37

  • Pani ʻa Sehu ko e tuʻi ʻo ʻIsileli (1-13)

  • Tāmateʻi ʻe Sehu ʻa Siholame mo ʻAhasaia (14-29)

  • Tāmateʻi ʻa Sisipeli; kai ʻe he fanga kulií hono kakanó (30-37)

9  Pea naʻe ui ʻe ʻIlaisa ko e palōfitá ha taha ʻo e ngaahi foha ʻo e kau palōfitá peá ne pehē kiate ia: “Takaiʻi ho ngaahi kofú ʻi ho kongalotó, peá ke fakavave ʻo toʻo ʻa e hina lolo ko ení peá ke ʻalu ki Lēmoti-kiliati.+  ʻI hoʻo aʻu ki aí, fakasio ʻa Sehu+ ko e foha ʻo Sihosafate ko e foha ʻo Nimisí; hū atu pea fekau ke ne tuʻu hake mei he lotolotonga ʻo hono fanga tokouá peá ke ʻave ia ki he loki taupotu taha ki lotó.  Pea te ke toʻo ʻa e hina loló ʻo lilingi ia ʻi hono ʻulú peá ke pehē, ‘Ko e folofola eni ʻa Sihová: “ʻOku ou pani koe ke ke hoko ko e tuʻi ki ʻIsileli.”’+ Pea te ke fakaava leva ʻa e matapaá ʻo ke hola ʻo ʻoua ʻe toe tatali.”  Ko ia naʻe ʻalu atu ʻa e tamaioʻeiki ʻa e palōfitá ki Lēmoti-kiliati.  ʻI heʻene aʻu atú, naʻe tangutu mai ai ʻa e kau ʻeikitaú. Naʻá ne pehē atu: “ʻOku ʻi ai ha fekau ʻoku ou haʻu mo ia kiate koe, ʻe ʻeiki.” Naʻe ʻeke ange ʻe Sehu: “Kia hai ʻiate kimautolú?” Naʻá ne pehē ange: “Kiate koe, ʻe ʻeiki.”  Ko ia naʻe tuʻu hake ʻa Sehu ʻo ne hū ki fale; naʻe lilingi ʻe he tamaioʻeikí ʻa e loló ʻi hono ʻulú peá ne pehē ange kiate ia, “Ko e folofola eni ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí: ‘ʻOku ou pani koe ke ke hoko ko e tuʻi ki he kakai ʻa Sihová, ki ʻIsileli.+  Kuo pau ke ke taaʻi ʻa e fale ʻo ʻĒhapi ko ho ʻeikí, pea te u sāuni ʻa e toto ʻo ʻeku kau sevāniti ko e kau palōfitá pea mo e toto ʻo e kau sevāniti kotoa ʻa Sihova naʻa nau mate ʻi he nima ʻo Sisipelí.+  Pea ʻe ʻauha ʻa e fale kotoa ʻo ʻĒhapí; pea te u fakaʻauha ʻosi meia ʻĒhapi ʻa e tangata kotoa pē,* ʻo kau ai ʻa e tokotaha ʻoku ʻikai hano tokoní mo e vaivai ʻi ʻIsilelí.+  Pea te u ʻai ʻa e fale ʻo ʻĒhapí ke hangē ko e fale ʻo Selopoame+ ko e foha ʻo Nīpatí pea ke hangē ko e fale ʻo Paasa+ ko e foha ʻo ʻĀhisá. 10  Ko e meʻa kia Sisipelí, ʻe kai ia ʻe he fanga kulií ʻi he konga kelekele ʻi Sisililí,+ pea ʻe ʻikai ke tanu ia ʻe ha taha.’” Ko ia naʻá ne fakaava ʻa e matapaá ʻo ne hola.+ 11  ʻI he foki atu ʻa Sehu ki he kau sevāniti ʻa hono ʻeikí, naʻa nau ʻeke ange kiate ia: “ʻOku sai pē ʻa e meʻa kotoa? Ko e hā naʻe haʻu ai kiate koe ʻa e tangata fakasesele ko ení?” Naʻá ne tali ange kiate kinautolu: “ʻOku mou ʻiloʻi ai pē ʻa e faʻahinga tangata ko iá pea mo ʻene faʻahinga talanoá.” 12  Ka naʻa nau pehē ange: “ʻOku ʻikai ke moʻoni ia! Tala mai muʻa kiate kimautolu.” Naʻá ne pehē ange leva: “Ko e meʻa eni naʻá ne tala mai kiate aú, peá ne toe hoko atu, ‘Ko e folofola eni ʻa Sihová: “ʻOku ou pani koe ke ke hoko ko e tuʻi ki ʻIsileli.”’”+ 13  ʻI he meʻá ni naʻa nau taki taha toʻo fakavave hono kofu ʻo nau folahi ia ʻi lalo ʻi he sitepú+ kiate ia, pea nau ifi ʻa e meʻaifí mo nau pehē: “Kuo hoko ʻa Sehu ko e tuʻi!”+ 14  Pea naʻe faʻufaʻu ha kovi ʻe Sehu+ ko e foha ʻo Sihosafate ko e foha ʻo Nimisí kia Siholame. Ko Siholamé naʻá ne leʻo ʻi Lēmoti-kiliati,+ ʻa ia mo e kotoa ʻo ʻIsilelí, koeʻuhí ko Tuʻi Hesaeli+ ʻo Sīliá. 15  Naʻe foki ki mui ai ʻa Tuʻi Siholame ki Sisilili+ ke fakaakeake mei he ngaahi lavea naʻe hoko kiate ia tupu mei he kau Sīliá ʻi heʻene faitau mo Tuʻi Hesaeli ʻo Sīliá.+ Pea naʻe pehē ange ʻe Sehu: “Kapau ʻoku mou loto ki ai, ʻoua naʻa tuku ha taha ke hola mei he koló pea ʻalu ʻo fakahā ʻa e meʻá ni ʻi Sisilili.” 16  Pea naʻe heka ʻa Sehu ki heʻene salioté ʻo ne ʻalu ki Sisilili, he naʻe tokoto ai ʻa Siholame kuó ne lavea, pea ko Tuʻi ʻAhasaia ʻo Siutá naʻá ne ʻalu hifo ke vakai ʻa Siholame. 17  ʻI he tuʻu ʻa e tangata leʻó ʻi he taua ʻi Sisililí, naʻá ne sio atu ki he fakaofiofi mai ʻa e fuʻu fononga ʻo e kau tangata ʻa Sehú. Naʻá ne pehē ʻi he taimi pē ko iá: “ʻOku ou sio ki ha fuʻu fononga ʻo e kau tangata.” Naʻe pehē ange ʻe Siholame: “ʻAve ha tangata heka hoosi pea fekauʻi atu ia ke ʻalu ʻo fakafetaulaki kiate kinautolu, pea ke ne pehē, ‘ʻOku mou haʻu melino pē?’” 18  Ko ia naʻe ʻalu atu ha tangata heka hoosi ke fakafetaulaki kiate ia ʻo ne pehē: “Ko e folofola eni ʻa e tuʻí, ‘ʻOku mou haʻu melino pē?’” Ka naʻe pehē ange ʻe Sehu: “Ko e hā hoʻo kaunga ki he ‘melinó’? Tafoki ʻo muimui mai ʻiate au!” Pea naʻe fakahā ʻe he tangata leʻó: “Kuo aʻu atu ʻa e talafekaú kiate kinautolu, ka kuo ʻikai ke ne foki mai.” 19  Ko ia naʻá ne fekau atu ha tangata heka hoosi ko hono uá ia, ʻa ia naʻá ne pehē ange ʻi heʻene aʻu atu kiate kinautolú: “Ko e folofola eni ʻa e tuʻí, ‘ʻOku mou haʻu melino pē?’” Ka naʻe pehē ange ʻe Sehu: “Ko e hā hoʻo kaunga ki he ‘melinó’? Tafoki ʻo muimui mai ʻiate au!” 20  Naʻe fakahaaʻi ange leva ʻe he tangata leʻó: “Kuó ne aʻu atu kiate kinautolu, ka kuo ʻikai ke ne foki mai, pea ko e angí ʻoku hangē ia ko e angi saliote ʻa Sehu ko e mokopuna* ʻo Nimisí, he ʻoku hangē ʻene angí ha tangata seselé.” 21  Naʻe pehē ange ʻe Siholame: “Teuteu!” Ko ia naʻe teuteuʻi ʻene saliote taú pea naʻe ʻalu atu taki taha ʻa Tuʻi Siholame ʻo ʻIsilelí mo Tuʻi ʻAhasaia+ ʻo Siutá ʻi heʻene saliote tau ʻaʻana ke fakafetaulaki kia Sehu. Naʻá na fetaulaki mo ia ʻi he konga kelekele ʻo Nēpote+ ko e tangata Sisililí. 22  ʻI he sio pē ʻa Siholame kia Sehú, naʻá ne pehē ange: “ʻOkú ke haʻu melino pē, Sehu?” Ka naʻá ne pehē ange: “ʻE lava fēfē ke ʻi ai ha melino lolotonga ʻoku kei feʻauaki ʻa Sisipeli+ ko hoʻo faʻeé pea lahi mo e ngaahi faimana ʻokú ne faí?”+ 23  ʻI he taimi pē ko iá naʻe afeʻi ʻe Siholame ʻene salioté ke ne hola, peá ne pehē kia ʻAhasaia: “Kuo kākaaʻi kitaua, ʻAhasaia!” 24  Naʻe toʻo ʻe Sehu ʻene kaufaná ʻo ne fanaʻi ʻa Siholame ʻi he vahaʻa ʻo hono ongo umá, pea naʻe ʻasi ki tuʻa ʻa e foʻi ngahaú ʻi hono mafú, pea naʻá ne tō hifo ʻi heʻene saliote taú. 25  Naʻá ne pehē ange leva kia Pitikali ko ʻene ʻōfisa fakakautaú: “Hiki ia ʻo lī ki he ngoue ʻa Nēpote ko e tangata Sisililí.+ Manatuʻi naʻá ta heka fakataha, ʻa koe mo au, ʻo muimui ʻia ʻĒhapi ko ʻene tamaí ʻi he taimi naʻe fai ai ʻe Sihova ʻa e fanongonongo ko ení ʻo kau kiate iá:+ 26  ‘“Hangē ko ia ko ʻeku mātā tonu ʻaneafi ʻa e toto ʻo Nēpote+ pea mo e toto ʻo hono ngaahi fohá,” ko e fakahaaʻi ia ʻe Sihová, “te u totongi+ kiate koe ʻi he konga kelekelé ni tonu,” ko e fakahaaʻi ia ʻe Sihová.’ Ko ia hiki ia ʻo lī ki he konga kelekelé, ʻo fakatatau ki he folofola ʻa Sihová.”+ 27  ʻI he sio ʻa Tuʻi ʻAhasaia+ ʻo Siutá ki he meʻa naʻe hokó, naʻá ne hola ʻi he hala ʻo e fale ngoué. (Ki mui ai, naʻe tulimui ʻa Sehu kiate ia ʻo ne pehē: “Taaʻi mo ia foki!” Ko ia naʻa nau taaʻi ia ʻi he salioté ʻi heʻene ʻalu hake ki Kulí, ʻa ia ʻoku ofi atu ki ʻIpileamí.+ Ka naʻe hoko atu ʻene holá ki Mekito peá ne mate ai. 28  Pea naʻe ʻave ia ʻe heʻene kau sevānití ʻi ha saliote ki Selusalema, pea naʻa nau tanu ia ʻi hono faʻitoká fakataha mo ʻene fanga kuí ʻi he Kolo-ʻo-Tēvitá.+ 29  Ko e taʻu hono 11 ʻo e pule ʻa Siholame ko e foha ʻo ʻĒhapí naʻe hoko ai ʻa ʻAhasaia+ ko e tuʻi ki Siutá.) 30  ʻI he aʻu atu ʻa Sehu ki Sisililí,+ naʻe fanongo ai ʻa Sisipeli.+ Ko ia naʻá ne vali hono matá ʻaki ha meʻa-vali* ʻuliʻuli pea ʻai ha teuteu ki hono ʻulú peá ne fakasio hifo ʻi he matapā-teké. 31  ʻI he hū mai ʻa Sehu ʻi he matapā ʻo e koló, naʻe pehē ange ʻe Sisipeli: “Naʻe hoko koā ha lelei kia Similai, ʻa e tokotaha naʻá ne tāmateʻi ʻa hono ʻeikí?”+ 32  ʻI heʻene sio hake ki he matapā-teké, naʻá ne pehē: “Ko hai ʻoku kau mo aú? Ko hai?”+ Naʻe sio hifo kiate ia ʻi he taimi pē ko iá ha ʻōfisa ʻi he lotoʻaá ʻe toko ua pe toko tolu. 33  Naʻá ne pehē atu: “Lī hifo ia!” Ko ia naʻa nau lī hifo ia, pea naʻe pihi atu ha konga ʻo hono totó ki he holisí pea ki he fanga hōsí, pea naʻe tāmalaki ia ʻe heʻene fanga hōsí. 34  ʻI he hili iá, naʻá ne hū atu ʻo ne kai mo inu. Naʻá ne pehē ange leva: “Fai muʻa ha tokanga ki he fefine malaʻiá ni ʻo tanu ia. He ko e ʻofefine ia ʻo ha tuʻi.”+ 35  Ka ʻi heʻenau ʻalu atu ke tanu iá, naʻe ʻikai te nau toe maʻu ha meʻa ka ko hono ngeʻesi-ʻulú pē mo hono vaʻé pea mo hono ʻaofinimá.+ 36  ʻI heʻenau foki atu ʻo tala kiate iá, naʻá ne pehē ange: “ʻOku fakahoko ai heni ʻa e folofola ʻa Sihova+ naʻá ne fai fakafou ʻi heʻene sevāniti ko ʻIlaisiā ko e tangata Tīsipí, ʻo pehē, ‘ʻI he konga kelekele ʻo Sisililí, ʻe kai ai ʻe he fanga kulií ʻa e kakano ʻo Sisipelí.+ 37  Pea ko e ʻangaʻanga ʻo Sisipelí ʻe hoko ko e kinohaʻa ʻi he ngoue ʻi he konga kelekele ʻo Sisililí, ke ʻoua ai naʻa nau pehē: “Ko Sisipeli eni.”’”

Fakamatala ‘i Lalo

Fakafoʻilea, “ha taha pē ʻoku tuʻuofi ʻi ha holisi.” Ko ha kupuʻi lea faka-Hepelū ʻo e manuki ʻoku fai ki he kakai tangatá.
Fakafoʻilea, “foha.”
Pe “meʻa-vali-mata.”