Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Obwinganiza Oburora nk’Oku Yahwe Aburora?

Obwinganiza Oburora nk’Oku Yahwe Aburora?

“Baitu ndaduma ibara lya Mukama . . . , Nuwe ahikiriire, kandi wobulyo.”EKYEBIRAGIRO 32:3, 4.

EBIZINA: 5, 46

1, 2. (a) Nabosi n’abatabani bakahikwaho obutali bwinganiza obwa mulingo ki? (b) Miringo ki ebiri ei turukwija kubazaho omu kicweka kinu?

HAROHO abasaija babiri abarukuhangirra omusaija ngu akozere omusango gw’amaani muno. Eky’enaku, omusaija onu bamusingisize omusango kandi nibagenda kumwita. Teramu akasisani orole omulingo abantu abarukugonza obwinganiza basobora kwehurra kakuba barora omusaija onu n’abatabani nibaterwa amabale kuhika bafiire! Runu tiruli ruganikyo buganikyo. Ekintu kinu kikahikaho omuhereza omu wa Yahwe arukwetwa Nabosi, omu busumi Ahabu akaba nalema Isareri.1 Ekyabakama 21:11-13; 2 Ekyabakama 9:26.

2 Omu kicweka kinu, nitwija kurora ekyahikire hali Nabosi. Kandi nitwiija kurora ensobi y’amaani eyakozerwe omugurusi omu kitebe Ekikristaayo eky’omu kyasa eky’okubanza. Ebyokurorraho binu nibiija kutwoleka omulingo obuculezi hamu n’okuganyira birukwetagisibwa obu turaba tuli bokuhondera ekyokurorraho kya Yahwe eky’obwinganiza.

OBUTALI BWINGANIZA OBW’AMAANI MUNO

3, 4. Nabosi akaba muntu wa mulingo ki, kandi habwaki yayangire kuguza omukama Ahabu orugonjo rwe?

3 Nabosi akaba muhereza wa Yahwe omwesigwa ayabaireho omu kasumi Abaisereri abarukukira obwingi bali nibahondera ekyokurorraho ekibi eky’omukama Ahabu n’omugo we Yezeberi. Baramyaga ruhanga w’ebisuba arukwetwa Baali kandi tibatamuga Yahwe n’ebiragiro bye ekitinisa. Baitu Nabosi yagonzaga enkoragana ye na Yahwe n’okukira obwomeezi bwe.

4 Soma 1 Ekyabakama 21:1-3. Ahabu obu yagondeze kugura orugonjo rwa Nabosi orw’emizabibu rundi kuruhingisa nukwo amuhemu orundi, Nabosi akanga. Habwaki? Omu bwebundazi bwingi akamusoborra ati: “Mukama akitange namberendi, ndeke okukuha obugwetwa bwaisenkuru nyowe.” Nabosi akanga habwokuba kikaba nikicwa ekiragiro Yahwe yahaire Abaisareri ekikaba nikibatanga kutunda obugwetwa bwabo. (Ebyabalevi 25:23; Okubara 36:7) Hataroho kugurukyagurukya, Nabosi akaba nayorobera Yahwe.

5. Yezeberi akakora ki kusobora kutunga orugonjo rwa Nabosi?

5 Nabosi obu yayangire, Ahabu n’omukazi we bakakora ebintu ebibi muno. Kusobora kutunga orugonjo, Yezeberi akatunga abasaija babiri yabaragira kuhangirra bateho Nabosi omusango ogw’atakozere. Kinu kikarugirramu Nabosi n’abatabani be okwitwa. Yahwe akakora ki habw’obutali bwinganiza bunu?

OBWINGANIZA BWA RUHANGA

6, 7. Yahwe akoleka ata ngu n’agonza obwinganiza, kandi habwaki kinu nikisobora kuba kyahumwize ab’eka ya Nabosi n’enganjani zabo?

6 Aho naho,Yahwe akatuma Eriya kugenda kujunaana Ahabu. Eriya akagambira Ahabu nk’oku akaba ali mukama omwisi kandi omusuma. Yahwe akacwamu ata? Ahabu, mukazi we, n’abatabani bakaba baine kwitwa nk’oku Nabosi n’abatabani be baisirwe.1 Ekyabakama 21:17-25.

7 Eka ya Nabosi n’enganjani zabo bakasalirwa habw’ebintu ebibi omukama Ahabu yakozere. Baitu Yahwe akarora obutali bwinganiza kandi aho naho yagira eki yakoraho. Eki kiine kuba kyabahumwize. Baitu, ekyahondireho nikisobora kuba kyalengere obuculezi bwabo n’obwesigwa bwabo hali Yahwe.

Eriya akagambira Ahabu ngu habwokuba akebundaaza, Yahwe akaba atarukugenda kumufubira

8. Ahabu aketwaza ata obu yahuliire omusango ogu Yahwe yamucweriire, kandi kiki ekyarugiremu?

8 Ahabu obu yahuliire omusango ogu Yahwe yamucweriire, “Yatemura ebyokujwarabye, yajwara ebitengo ha mubirigwe, yasiiba, yabyama ajwaire ebitengo, yagenda mpora.” Ahabu akebundaza! Kiki ekyarugiremu? Yahwe akagambira Eriya: “Habwokebundaza wenka omu maiso gange, tindireta akabi omu birobye; baitu omu biro byamutabaniwe nubwo ndireta akabi ha njuye.” (1 Ekyabakama 21:27-29; 2 Ekyabakama 10:10, 11, 17) Yahwe, ‘anyakulenga emitima’ kandi anyakurora kiki eki tuli omunda, akagirra Ahabu embabazi.Enfumo 17:3.

OBUCULEZI BUTULINDA

9. Obuculezi nibusobora kuba bwalinzire buta ab’eka ya Nabosi n’abanywani?

9 Eka ya Nabosi n’enganjani zabo obu bahuliire ngu eka ya Ahabu ekaba etarukugenda kufubirwa kuhikya Ahabu obu yakufiire, eki nikisobora kuba kyalengere okwikiriza kwabo hali Ruhanga. Baitu obuculezi bukaba nibusobora kulinda okwikiriza kwabo. Omu mulingo ki? Bwakubakonyire kweyongera kuramya Yahwe, nibamanya ngu Yahwe tasobora kukora ekitali ky’obwinganiza. (Soma Ekyebiragiro 32:3, 4.) Omu bwire bw’omumaiso, Ab’eka ya Nabosi nibaija kutunga omugisa gw’okurora abagonzebwa babo ha kuhumbuka. Nabosi n’abatabani be balitunga obwinganiza bwonyini. (Yobu 14:14, 15; Yohana 5:28, 29) Omuntu omuculezi aikara amanyire ngu “Ruhanga alicwera omusango omulimo gwona, nekigambo kyona ekiserekerwe, nobukiba kirungi, nobukiba kibi.” (Omugambizi 12:14) Yahwe obw’aba nacwa omusango, arora n’ebintu ebiri omu mutima gw’omuntu itwe ebi tutamanyire. Nahabweki kuba baculezi kitukonyera kugumira hali Yahwe.

Obuculezi butukonyera kulinda kurungi okwikiriza kwaitu

10, 11. (a) Bintu ki ebisobora kutulenga obu kirukuhika ha mulingo turoramu obwinganiza? (b) Obuculezi nibwija kutulinda omu mulingo ki?

10 Orayetwaza ota kakuba abagurusi bakora encwamu ey’otarukwetegereza rundi ey’otarukwikiraniza nayo? Ekyokurorraho, orakora ki kakuba bakwihaho obujunanizibwa omu kitebe rundi babwihaho omuntu ow’ogonza? Kakuba omugonzebwa wawe, omutabani, omuhara rundi enganjani yawe abingwa omu kitebe baitu kandi otarukwikiraniza n’encwamu yabagurusi? Orakora ki kakuba oba norora ngu mali abagurusi bakakora ensobi kuganyira omuntu anyakukozere ekibi kyamaani? Ebintu nka binu nibisobora kulenga okwikiriza kwaitu omu Yahwe n’omulingo arukutegeka ekitebe kye omu kasumi kanu. Obuculezi burakulinda buta kakuba olengesebwa omu miringo enu? Katurole emiringo ebiri.

Noija kukora ki kakuba abagurusi bacwamu ekintu eky’otarukwikiraniza nakyo? (Rora akacweka 10, 11)

11 Eky’okubaza, obu turaba tuli baculezi, nitwija kumanya ngu haroho ebimu ebi tusobora kuba tutamanyire. Nobu twakutekereza ngu byona nitubimanya, twijuke ngu Yahwe nuwe amanyire ekiri omu mutima gw’omuntu. (1 Samuiri 16:7) Obu turaijuka ekintu kinu, nitwija kumanya obuceke bwaitu kandi nitwija kuhinduramu entekereza yaitu. Ekyakabiri, obu turaba turozere rundi tuhikirweho obutali bwinganiza, obuculezi nibwija kutukonyera kuba abarukwebundaza, kandi abarukugumisiriza kuhikya Yahwe obwaraterekereza ensonga. Baibuli egamba ngu abo abatiina Ruhanga balibona omugisa. Baitu eyongera n’egamba: “Baitu tikiriba mugisa nababi, kunu talyongera ebirobye.” (Omugambizi 8:12, 13) Obu taraikara tuli baculezi, nitwija kugasirwa kandi na buli muntu agasirwe.Soma 1 Petero 5:5.

OBUGOBYA OMU KITEBE

12. Kyokurorraho ki ekiturukugenda kurora, kandi habwaki?

12 Haroho ekintu ekyalengere obuculezi n’omutima gw’okuganyira ogw’Abakristaayo ab’omu Busuli Antyokiya. Leka turole ebyabahikireho nukwo turole nk’oku bisobora kutukonyera kwekebera kurora entekereza ei twine obu kirukuhika ha kuganyira. Nikisobora kutukonyera kwetegereza habwaki Yahwe akozesa abantu abatahikiriire kandi akasigara atacwire endengo ze.

13, 14. Omukwenda Petero akaba n’obujunanizibwa ki, kandi akoleka ata ngu akaba mumanzi?

13 Omukwenda Petero akaba mugurusi amanyirwe muno omu kitebe Ekikristaayo ekya kara. Akaba nganjani ya Yesu kandi akaba ahairwe obujunanizibwa bw’amaani. (Matayo 16:19) Ekyokurorraho, omu mwaka gwa 36, Petero akatumwa kutebeza Koruneryo n’abantu bona ab’omunju ye. Habwaki ekintu kinu kyali kyembaganiza? Habwokuba Koruneryo atabe Muyudaya baitu akaba Munyaihanga atasazirwe. Koruneryo n’abantu be bona obu batungire omwoyo gurukwera, Petero akakyetegereza ngu bakaba nibasobora kubatizibwa bakafoka Bakristaayo. Akagamba ati: “omuntu nasobora okuima amaizi banu batabatizibwa, abahairwe omwoyo gurukwera nka itwe?”Engeso Ezabakwenda 10:47.

14 Omu mwaka gwa 49, abakwenda n’abagurusi omu Yerusalemu bakaikarra hamu kwikiraniza obu kiraaba nikyetagisa abantu ab’Amahanga okusarwa. Omu ruso’rokano runu, Petero atatiine kugambira ab’oruganda nk’oku yayeroliire wenka abantu b’amahanga nibatunga omwoyo ogurukwera. Ekintu kinu nikyo kyakonyire akatebe akalemi kukora encwamu. (Engeso Ezabakwenda 15:6-11, 13, 14, 28, 29) Abakristaayo Abayudaya n’Abamahanga baine kuba basemeriirwe muno habw’obumanzi Petero yayolekere ha kiro eki. Kandi kinu nikisobora kuba kyabaletiire kweyongera kumwesiga!Abaheburaniya 13:7.

15. Petero obw’akaba ali Busuli ya Antyokiya akakora nsobi ki? (Rora ekisisani ekiri ha kutandika kw’isomo linu.)

15 Hanyuma y’orukurato rw’omu Yerusalemu, Petero akabunga yagenda omu Busuli ya Antyokiya. Obu yahikireyo, akaikara na ab’oruganda abamahanga. Mali Abakristaayo banu baine kuba bagasiirwe muno kuruga omu bintu Petero akaba amanyire n’ebyakaba arabiremu. Baitu Petero obu yalekereho kulya nabo, Abakristaayo banu baine kuba bahuniriire kandi bahuliire kubi muno. Petero akaletera Abayudaaya abandi nabo kwetwaza omu mulingo nugwo gumu otwaliremu na Baranaba. Habwaki omugurusi onu ayali akuzire omu by’omwoyo yakozere ensobi enu ey’amaani ey’ekaba nesobora kwahukanizamu ekitebe? Ekirukukira obukuru, ensobi ya Petero nesobora kutwegesa ki kakuba omugurusi w’ekitebe akora rundi abaza ekintu ekirukusaliza?

Abakristaayo ab’Amahanga bakukozere ki hanyuma ya Petero kubatwaza kubi?

16. Petero akahanwa ata, kandi kinu kituletera kwekaguza ki?

16 Soma Abagaratiya 2:11-14. Petero akatiina abantu. (Enfumo 29:25) Petero nobwaraaba yali akimanyire ngu Yahwe akaba aikiriize abantu ab’Amahanga, akatiina omulingo Abakristaayo Abayudaaya abakaba babungire kuruga Yerusalemu bakaba nibagenda kumuroramu. Omukwenda Paulo aketa Petero mugobya. Habwaki? Habwokuba Paulo akaba ahulire omulingo Petero yasagikire ab’Amahanga omu rukurato orwabaire Yerusalemu omu mwaka gwa 49. (Engeso Ezabakwenda 15:12; Abagaratiya 2:13) Abakristaayo ab’Amahanga bakwetwaize bata hanyuma ya Petero kubabihiza? Bakwesitaire? Petero bakumwihireho obujunanizibwa habw’ensobi ye?

BA MUNTU ARUKUGANYIRA

17. Petero akagasirwa ata habwa Yahwe kuba Ruhanga w’okuganyira?

17 Petero akaba muculezi kandi akaikiriza okuhana kwa Paulo. Ebyahandikirwe tibyoleka ngu Petero akaihwaho obujunanizibwa bwe. Baitu, hanyuma akatunga omugisa gw’okuhandika ebbaruha ibiri ezatairwe omu Baibuli. Omu bbaruha ye eyakabiri, akabazaaho Paulo “nkomugenzi waitu arukugonzebwa.” (2 Petero 3:15) Nobukiraaba ngu ensobi ya Petero nesobora kuba yasaliize Abakristaayo ab’Amahanga, Yesu, omutwe gw’ekitebe akeyongera kumukozesa. (Abefeso 1:22) Abakristaayo omu kitebe bakatunga omugisa gw’okwegera hali Yahwe na Yesu obu nibaganyira Petero. Katunihire ngu busaho muntu ayagwire habw’ensobi ya Petero.

18. Nidi obu tusemeriire kuhondera eky’okurorraho kya Yahwe eky’obwinganiza?

18 Abagurusi omu kyasa ky’okubanza bakaba batahikiriire kandi n’abagurusi abarukukozesebwa omu kitebe omu kasumi kanu nabo tibahikiriire. Baibuli n’egamba: “Baitu omu bingi tusobya itwena.” (Yakobo 3:2) Kinu kyanguhire kukimanya, baitu turakora ki kakuba tukwatwaho obutahikirra bw’aboruganda? Turahondera ekyokurorraho kya Yahwe eky’obwinganiza? Ekyokurorraho, orayetwaza ota kakuba omugurusi abaza ekigambo ekirukwoleka okusoroora? Oratabaijuka omugurusi w’ekitebe obw’arabaza ekintu ekirukukusaaliza? Omu kikaro ky’okutekereza ngu tasemeriire kuba mugurusi, ensonga orazisigira Yesu, omutwe gw’ekitebe? Omu kikaro ky’okurora ensobi ze, oraijuka emyaka ey’amazire nahereza n’obwesigwa? Kakuba ow’oruganda anyakukusobiize ayeyongera kuhereza nk’omugurusi rundi bamwongera obujunanizibwa bundi, orasemererwa nauwe? Obworaba oyetegekere kuganyira, nikiija kwoleka ngu nohondera ekyokurorraho kya Yahwe eky’obwinganiza.Soma Matayo 6:14, 15.

19. Kiki eki tusemeriire kucwamu kukora?

19 Habwokuba tugonza obwinganiza, nitulindirra obwire Yahwe obwalimaraho obutali bwinganiza bwona obuleserweho Setani n’ensi ye embi. (Isaya 65:17) Omu kasumi kanu, kakuba turahikwaho obutali bwinganiza, katumanye ngu nitusobora kuba tutamanyire ensonga zona kandi tuganyire abarukutusobeza. Obu turakora eki, nitwija kuba nituhondera ekyokurorraho kya Yahwe eky’obwinganiza.