Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te varua moˈa—te hoê puai e hinaarohia i roto i te oraraa

Te varua moˈa—te hoê puai e hinaarohia i roto i te oraraa

Te varua moˈa—te hoê puai e hinaarohia i roto i te oraraa

“EIAHA e fa[a]rue ia ˈu i mua i to aro nei, eiaha hoi e rave ê atu i to Varua Maitai [“varua moˈa,” MN] ia ˈu nei.” (Salamo 51:11) Ta te arii Davida ïa i pure uˈana i muri aˈe i to ˈna hararaa.

Ua ite pinepine Davida i te mana o te varua moˈa i roto i to ˈna oraraa. A taurearea noa ˈi oia, ua tauturu te reira ia ˈna ia upootia i nia ia Golia, te hoê faehau riariahia. (Samuela 1, 17:45-50) Ua papai atoa oia i te tahi mau salamo nehenehe roa ˈˈe maoti te reira. Ua faataa Davida: ‘Te parau nei te varua o Iehova ia ˈu, e tei tau vaha nei ta ˈna parau.’—Samuela 2, 23:2.

Ua haapapu Iesu Mesia i te ohipa a te varua moˈa i roto i te oraraa o Davida. I te hoê taime, ua parau Iesu i te feia e faaroo ra ia ˈna: “O Davida iho hoi tei parau ma te Varua Maitai [“varua moˈa,” MN] ra e, Ua parau atura Iehova i ta ˈu Fatu, E parahi oe i ta ˈu rima atau nei, e ia faariro vau i to mau enemi ei taahiraa avae no oe.” (Mareko 12:36; Salamo 110:1) Ua ite oia e ua arataihia Davida e te varua moˈa i to ˈna papairaa i ta ˈna mau salamo. E fanaˈo atoa anei tatou i tera varua moˈa?

“E ani, e horoahia mai ta outou”

Eita roa paha outou e papai i te hoê salamo. E faaû râ paha outou i te mau fifi rahi mai ia Golia e tiapai taata. A hiˈo na ia Isabel. a Ua faarue ta ˈna tane ia ˈna no te hoê vahine apî aˈe. Ua vaiiho mai oia i te tarahu iti rahi e aita oia i horoa noa ˈˈe i te moni na ˈna e na ta raua na tamahine apî. “Ua haavarehia e ua haafaufaa-ore-roa-hia vau,” ta Isabel ïa e parau ra. “Mai to ˈna râ faarueraa ia ˈu, ua ite au i te tautururaa mai te varua moˈa o te Atua.”

Ua tiaturi anei Isabel e e fanaˈo hanoa oia i te varua moˈa? Aita, ua taparuparu oia i te Atua i te mau mahana atoa ia horoa mai i to ˈna varua. Ua ite oia e mea faufaa te puai o te Atua no te faaû ma te itoito i to ˈna ananahi, no te aupuru maitai i ta ˈna na tamarii e no te haavî i to ˈna manaˈo e mea faufaa ore oia. Ua haapao oia i ta Iesu mau parau: “E ani, e horoahia mai ta outou, e imi, e itea ïa ia outou; e patoto atu, e iritihia mai te opani ia outou.”—Mataio 7:7.

Ua manaˈo atoa Roberto e mea faufaa te varua o te Atua no te mau tumu ê râ. Mea puhipuhi roa o ˈna i te avaava e te raau taero. Ua tutava oia i te haavî i ta ˈna peu matauhia e piti matahiti, e ua hiˈa oia e rave rahi taime. “E ahoaho oe ia faaea oe i te rave i te raau taero,” ta Roberto ïa e faataa ra. “E hiaai noa hoi te tino i te reira i te mau mahana atoa.”

Te parau faahou ra Roberto: “Ua faaoti papu râ vau e taui i to ˈu oraraa no te tavini i te Atua ma te au. Ua tutava vau i te faaî i to ˈu feruriraa i te mau manaˈo maitai o te Bibilia. Ua pure uˈana vau i te mau mahana atoa, ma te ani i te Atua ia horoa mai i te puai no te faaau i to ˈu oraraa i nia i te Bibilia. Ua taa ia ˈu e eita e haere ia ˈu ma to ˈu iho puai. Ua ite au i ta Iehova pahonoraa i ta ˈu mau pure, ia toaruaru iho â râ vau i muri aˈe i te hiˈaraa. Te tiaturi ra vau e ua haapuai faahou te varua moˈa o te Atua ia ˈu; ahani aita to ˈna varua, e ore roa ïa e vî ia ˈu ta ˈu peu.”—Philipi 4:6-8.

E pee i nia “mai tei nia i te pererau o te aeto”

E mirioni Ite no Iehova tei ite i te mana o te varua moˈa i roto i to ratou oraraa mai ia Isabel e Roberto. Ia hinaaro outou, e nehenehe outou e fanaˈo i te puai ohipa o Iehova, ta ˈna i faaohipa no te poiete i te ao taatoa. Te hinaaro ru ra te Atua e horoa ˈtu i to ˈna varua ia ani outou i te reira ma te aau tae. No te fanaˈo râ i te reira, e titauhia ia ite tatou i te parau mau no nia ia ˈna e ia faaitoito mau i te rave i to ˈna hinaaro.—Isaia 55:6; Hebera 11:6.

Maoti te mana rahi o te varua moˈa e fanaˈo ai outou i te puai no te tavini i te Atua ma te manuïa e no te faaû i te mau huru fifi atoa i roto i to outou oraraa. Te haapapu maira te Bibilia: “Te horoa nei [Iehova] i te itoito no te matapouri; e te faarahi nei oia i te etaeta no tei paruparu ra. . . . O te feia . . . e tiaturi ia Iehova, e noaa ïa te etaeta apî; e pee ratou i nia mai tei nia i te pererau o te aeto ra; e horo ratou, e e ore e rohirohi; e haere â hoi ratou, e e ore e matapourihia.”—Isaia 40:28-31.

[Nota i raro i te api]

a Ua tauihia vetahi mau iˈoa.

[Parau iti faaôhia i te api 8]

‘Ua pure uˈana vau i te mau mahana atoa, ma te ani i te Atua ia horoa mai i te puai. Ua taa ia ˈu e eita e haere ia ˈu ma to ˈu iho puai. Ua ite au i ta ˈna pahonoraa i ta ˈu mau pure’

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 7]

TE OHIPARAA A TE VARUA MOˈA

Ua faaohipa te Atua i te varua moˈa no te poiete i te fenua e te toea o te ao taatoa. Auê “te huru rau o ta oe ra ohipa, e Iehova! e mau ravea paari anaˈe â ta oe! Ua î te fenua nei i ta oe ra taoˈa,” ta te papai salamo ïa i parau. “Ua tono maira oe i to varua, ua hamanihia ratou!”—Salamo 104:24, 30; Genese 1:2; Ioba 33:4.

Ua aratai te varua moˈa i te tahi mau tane paieti ia papai i te Bibilia. Ua papai te aposetolo Paulo: “Te mau parau moˈa atoa i papaihia ra e mea faaurua mai ïa e te Atua, e e mea maitai.” (Timoteo 2, 3:16) E ‘haapuaihia e te Atua’ te auraa mau o te taˈo Heleni tei hurihia ei ‘faaurua e te Atua.’ Ua aratai te varua o te Atua i te mau manaˈo o te feia papai i te Bibilia, a horoa ˈtu ai ratou i te ‘parau a te Atua.’—Tesalonia 1, 2:13.

Maoti te varua moˈa i tia ˈi i te mau tavini a te Atua ia tohu papu i te tau no a muri aˈe. Ua faataa te aposetolo Petero: “Te mau tohu atoa i roto i te parau i papaihia ra, e ere ïa te mea imihia e te taata nei. E ere hoi i to te hinaaro o te taata i tae mai ai te tohu i tahito ra; o te mau taata moˈa râ o te Atua tei parau i ta te Varua Maitai [“varua moˈa,” MN] i tuu mai ia ratou.”—Petero 2, 1:20, 21; Ioela 2:28.

Ua tauturu te varua moˈa ia Iesu e te tahi atu mau taata faaroo ia poro i te evanelia o te Basileia o te Atua e ia faatupu i te mau semeio. Ua parau Iesu: ‘Tei nia iho ia ˈu te varua o te Fatu, oia i faatahinu mai ia ˈu ei poro haere i te parau maitai i te taata rii, ua tono mai oia ia ˈu ei faaora i te feia aau oto, ei poro haere i te ora no te tîtî, e ia hiˈo faahou te matapo.’—Luka 4:18; Mataio 12:28.

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 9]

TAUTURU RAU A TE VARUA MOˈA

E horoa mai te varua moˈa i te puai no te patoi i te faahemaraa e no te haavî i te mau peu iino. Ua parau te aposetolo Paulo: “E parau mau ta te Atua e ore oia e vaiiho noa ia outou ia ati, maori râ o te tia ia outou ia faaoromai ra; e faatupu atoa oia i te haapuraa i taua ati ra, ia tia ia outou ia faaoromai.”—Korinetia 1, 10:13.

E tauturu mai te varua moˈa ia atuatu i te mau huru maitatai ta te Atua e au. ‘Ta te varua e faatupu, o te hinaaro ïa, te oaoa, te hau, te faaoromai, te mǎrû, te maitai, te faaroo, te mamahu, te hitahita ore.’—Galatia 5:22, 23.

E faaitoito mai te varua moˈa ia faaoromai i te ati. “E tia ia ˈu te mau mea atoa nei i . . . tei tauturu mai ia ˈu.”—Philipi 4:13.