Skip to content

Skip to table of contents

Ocituwa Cove Coku Lieca Olumue ci Sivaye Yehova!

Ocituwa Cove Coku Lieca Olumue ci Sivaye Yehova!

‘Omo omanu va kuatako lutima wosi, sivayi Yehova.’ —OLONGANJI 5:2.

OVISUNGO: 150, 10

1, 2. (a) Nye Elifasi la Bilidade va popia catiamẽla konjila ndomo Suku a tenda upange wetu? (b) Nye Yehova a popia catiamẽla kondaka yaco?

PAPITA ale anyamo alua tunde eci alume vatatu va sapela lufendeli umue wa Suku ukuekolelo o tukuiwa hati, Yovi. Umue pokati kavo wa kala Elifasi u Temani, una wa linga apulilo amue ku Yovi hati: “Omunu hẽ o tẽla oku kuatisa Suku? Siti umue wa lunguka o likuatisa eye muẽle. Nda ove o sunguluka ci kuatisa Tõlo? Nda ove o pua eko eye o kuatisiwa laco?” (Yovi 22:1-3) Elifasi wa simĩle okuti etambululo kapulilo aco lia kala okuti sio. Ulume ukuavo pokati kavo Bilidade u Siuhi, wa popiavo hati, omunu ka tẽla oku kala ukuesunga ku Suku.—Tanga Yovi 25:4.

Ocili okuti ovituwa viosi viwa tua siata oku lekisa ale uloño tu kuete via tunda ku Yehova kuenda eye o pondola oku limbuka ndomo tu talavaya lovina viaco

2 Elifasi kuenda Bilidade va seteka oku vetiya Yovi oku kuata ovisimĩlo viokuti, alikosilo osi Yovi a kala oku linga, oco a vumbe Yehova a kala elivova. Alume vaco va yonguile okuti Yovi o kuata ovisimĩlo viokuti, ka tu kuete esilivilo kovaso a Suku kuenda ovipuka vimue via velapo okuti etu tu sule. (Yovi 4:19; 25:6) Anga hẽ va popia ovina viaco omo okuti va kala ambombe? (Yovi 22:29) Ocili okuti, Yehova wa velapo calua okuti etu tu sule. Nda tu kasi kilu liomunda yimue ale tu kasi vombalãu kuenje tu lengelela ponjanela oco tu mole ovina vi kasi posi, tu limbuka okuti tu manu vamue va sule kuenda ka tu kuete esilivilo. Anga hẽ evi ovio ovisimĩlo via Yehova viatiamẽla kupange tua siata oku u lingila kuenda kalikolisilo tua siata oku linga poku kuatisa Kusoma? Sio! Yehova wa popia la Elifasi, Bilidade kuenda ulume watatu Cofare okuti va kala oku kemba. Noke Yehova Suku wa lekisa okuti wa sanjukila Yovi kuenda wo tukula okuti, “ukuenje wange.” (Yovi 42:7, 8) Tu pondola oku kolela okuti omanu ka va lipuile va ‘kuete esilivilo kovaso a Suku.’

‘O KUATISA NDATI SUKU?’

3. Nye Eliu a popia catiamẽla kupange tu lingila Yehova? Nye eye a yonguile oku popia?

3 Umalẽhe umue o tukuiwa hati, Elihu wa kala oku yevelela ombangulo ya kala pokati ka Yovi kuenda alume vatatu. Noke liombangulo yaco, Elihu wa pula Yovi catiamẽla ku Yehova hati: “Esunga liove li kuatisa ndati Suku? Peka liove o tambulapo nye?” (Yovi 35:7) Anga hẽ Elihu wa kala oku popia okuti alikolisilo etu oku vumba Suku elivova? Sio. Yehova ka pisile Elihu pole, wa pisa alume vakuavo. Momo Elihu wa kala oku popia ovina vikuavo. Eye wa kala oku popia okuti Yehova ka sukila oku fendeliwa letu. Yehova wa li pua. Ka kuli ovina tu pondola oku linga oco tu u kuatise oku vokiya kukuasi waye ale oku u pamisa. Ocili okuti ovituwa viosi viwa tua siata oku lekisa ale uloño tu kuete via tunda ku Suku kuenda eye o pondola oku limbuka ndomo tu talavaya lovina viaco.

4. Nye Yehova a yeva vutima eci tu lekisa ohenda komanu vakuavo?

4 Eci tu lekisa ocisola cocili komanu vana va fendela Yehova, ci kala ndu okuti tu kasi oku ci lekisa kokuaye. Elivulu Liolosapo 19:17 li lekisa okuti: “U o linga olosuke ohenda wondika Yehova, kuenje Yehova u tiuwila oviali viaye.” Olonjanja viosi tu lekisa ohenda komanu vakuavo, Yehova wa siata oku ci limbuka. Ndaño okuti eye ululiki woluali luosi, Yehova o tenda ndu okuti upange waco u kasi oku lingiwa kokuaye, kuenda eye o sumũlũisa ovopange aco lolombanjaile vialua vi komohĩsa. Yesu omõla a Yehova, wa eca uvangi waco.—Tanga Luka 14:13, 14.

5. Apulilo api tu konomuisa cilo?

5 Kosimbu Yehova wa laleka uprofeto Isaya oco a kale onumiwa yaye kuenda oku u vumba lonjila yimue yilikasi. (Isaya 6:8-10) Isaya lutima wosi wa tava kelaleko liaco kuenje wa popia hati: “Ame ulo, va nume ño.” Koloneke vilo, Yehova wa siatavo oku eca komanu vakuekolelo epuluvi lioku talavaya laye. Afendeli valua va Yehova va siata oku lekisa okuti va kuete ocituwa cimuamue leci ca Isaya. Ovo va kuete onjongole yoku tava ovikele viosi viupange wa Yehova volonjila via litepa kovitumãlo via litepa ndaño lovitangi kuenda apongoloko. Pole citava okuti omunu umue o popia ndoco: ‘Ame nda sanjukila oku lieca olumue kupange wa Yehova, pole ovina nda siata oku linga vi kuete hẽ esilivilo? Nda si kasipo, Yehova hẽ ka pondola oku tẽlisa upange waye?’ Wa siata hẽ oku kuata ovisimĩlo viaco? Tu konomuisi ovolandu omuenyo wafendeli vavali va Yehova vo kosimbu okuti Devora kuenda Baraka, oco ci tu kuatise oku tambulula apulilo a lingiwa ndeti.

SUKU O PONGOLOLA USUMBA LUTÕI

6. Momo lie asualali va Yavini va kuatela ovisimĩlo viokuti va ponduile oku yula va Isareli lonjanga yalua?

6 Baraka wa kala ulume umue ukuavita ko Isareli kuenda Devora wa kala uprofeto. Vokuenda kuanyamo 20, va Isareli va ‘talisiwa ohali yalua’ la Soma ya va Kanana, o tukuiwa hati, Yavini. Olohoka via Yavini via kala olongangala omo liaco, va Isareli va kala kovambo va yonguile oku siapo olonjo viavo omo liusumba. Asualali va Yavini va kuata eci ci soka 900 kakãlu utale, pole va Isareli ka va kuatele ovimalẽho vioku yaka oco va liteyuile.—Olonganji 4:1-3, 13; 5:6-8.

7, 8. (a) Olonumbi vipi viatete Yehova a eca ku Baraka? (b) Va Isareli va yula ndati asualali va Yavini? (Tala ociluvialuvia kefetikilo liocipama.)

7 Olohoka via Yavini via velelepo calua okuti olohoka via va Isareli ci sule kuenda ca lelukile oku va yula. Yehova wa handeleka Baraka lekuatiso lia Devora uprofeto hati: “Kuende kumue lekui liolohũlũkãi via va Nafitali la va Sevulono? Sisera, kesongo kolohoka via Yavini, ndu kokela kokuove kolui Kisone, eye kumue lakãlu aye lolohoka viaye, kuenje ndu weca peka liove.”—Olonganji 4:4-7.

8 Etendelo liomanu va lieca olumue lia tẽlisiwa kuenje ci soka 10.000 kalume va liongolola Komunda ya Tavore. Noke Baraka lakuenje vaye va enda oco va ka linge uyaki lovanyãli vavo kocitumãlo ci tukuiwa hati, Taanake. (Tanga Olonganji 4:14-16.) Anga hẽ Yehova wa kuatisa va Isareli? Ocili okuti, wa va kuatisa. Vocipikipiki kua fetika oku loka ombela yalua kuenje ocitumãlo va kala oku lingila uyaki ceyuka olonata. Eci ca eca epuluvi liwa ku va Isareli. Baraka wa kala oku lupukisa olohoka viasualali via Sisera eci ci soka 24 kolokilometulu toke kocitumãlo citukuiwa hati, Haroseta. Osimbu va kala oku lupuka ekãlu liuyaki lia Sisera lia sakatela volonata. Sisera wa tẽha vekãlu kuenje wa lupukila toke kocitumãlo cimue ci tukuiwa hati, Caanayi, ocipeppi la Kedesi. Sisera wa ka li salamẽle vombalaka yukãi umue o tukuiwa hati, Yaele. Omo okuti, Sisera wa kavele calua wa pekela. Osimbu a kala oku pekela, Yaele lutõi walua wo ponda. (Olonganji 4:17-21) Yehova wa kuatisa va Isareli oku yula ovanyãli vavo! * (Tala etosi pombuelo yemẽla.)

OVITUWA VIA SUNGULUKA VIATIAMẼLA KUPANGE WOKU LIECA OLUMUE

9. Nye tu lilongisa kelivulu Liolonganji 5:20, 21 catiamẽla kuyaki wa Sisera?

9 Oco tu kuate elomboloko liulandu u sangiwa kelivulu Liolonganji kocipama 4 tu sukila oku tanga ocipama 5 celivulu liaco. Elivulu Liolnganji 5:20, 21 li tu sapuila okuti: “Kilu olombungululu via yaka. Volonjila viavio via liyaka la Sisera. Olui Kisone lua vambata.” Anga hẽ ovangelo va kuatisa va Isareli vokuenda kuyaki, ale ca kala ño ndu okuti va kala lika oku yuila vombela? Embimbiliya ka li ci lombolola. Ca sunguluka oku kuata ocisimĩlo cokuti, Yehova wa teyuila afendeli vaye poku nena ombela pocitumãlo kuenda velivala lia sunguluka, oco ci tateke eci ci soka 900 kakãlu uyaki oku enda. Kelivulu Liolonganji 4:14, 15, tu tangako olonjanja vitatu okuti Yehova eye wa kuatisa va Isareli oku yula uyaki. Lomue pokati keci ci soka 10.000 ya va Isareli wa kuatisa oku yula uyaki waco.

10, 11. Nye ca kala o Merosi? Momo lie ka lua kalele olupale lumue luwa?

10 Cilo tu konomuisa ocina cimue ci kuete esilivilo lia velapo. Eci va Isareli va yula uyaki, Devora kuenda Baraka va sivaya Yehova lovisungo. Ovo va imba vati: “Ungelo wa Yehova hati, Siñali Merosi, olonungi vialio vi siñali, vi siñali muẽle. Momo ka veyile oku kuatisa Yehova . . . koku yaka lavakuonene.”—Olonganji 5:23.

11 Helie wa kala Merosi? Ka tua kũlĩhĩle elomboloko liaco. Pole, esiñalo lia eciwa kokualio liocili, momo ka kuli ondimbukiso layimue yatiamẽla ko Merosi. Citava okuti, Merosi lua kala olupale lumue okuti omanu vaco ka va liecele olumue oco va kuatise Baraka kuyaki. Omo okuti, ci soka 10.000 komanu va lieca olumue oco va liyake la va Kanana, omanu vo ko Merosi citava okuti va yeva eci kua kala oku pingiwa omanu oco va liece olumue. Citavavo okuti, o Merosi ya kala olupale Sisera a pita eci a kala oku tila Baraka. Pamue, omanu kolupale luo Merosi va kuatele epuluvi lioku kuata Sisera, pole ka va ci lingile. Sokolola ndomo ovo va kala poku mola okuti ulume umue wa kamẽla haiye wa lonõloha kuyaki wa kala oku lupukila volokololo viavo! Ovo va kuatele epuluvi lioku linga ocina cimue oco va kuatise koku tẽlisiwa kuocipango ca Yehova. Nda ovo va ci lingile, Yehova nda wa va sumũlũisa. Pole, eci ovo va kuata epuluvi lioku kuatisa kupange wa Yehova ka va ci lingile. Ci lekisa okuti omanu va kala volupale luo Merosi va litepele calua la Yaeli una wa lekisa utõi.—Olonganji 5:24-27.

Tu sukila oku kũlĩhĩsa ovituwa vietu viatiamẽla kupange tu lingila Yehova Suku

12. Ovituwa vipi via litepa vi sangiwa kelivulu Liolonganji 5:9, 10? Eci ci pondola oku tu kuatisa ndati?

12 Kelivulu Liolonganji 5:9, 10, tua limbuka okuti ovituwa vieci ci soka 10.000 komanu vana va lieca olumue, via litepele lovituwa viomanu vana ka va tavele oku lieca olumue. Devora kuenda Baraka va sanjukila “asongui va Isareli, pokati komanu, ovo va kuatako lutima wosi.” Ovo va litepele ‘lavakuakuendela kovimbulu vi yela,’ momo va kuatele ovisimĩlo viokuti va kuete esilivilo lia velapo omo liupange woku lieca olumue. Omanu vaco va tendiwa okuti ‘vakuakutumala katapete a posoka,’ haivo ‘vakuakuendela volonjila’ okuti va kuete omuenyo uwa. Pole, va litepa lomanu vana va lieca olumue oco va kuatise Baraka kuyaki, kolomunda kuli ovawe anene ko Tavore kuenda kolui Kisone. Vana va yonguile ekalo liwa komuenyo va va sapuila hati: “Kũlĩhĩsi olondaka evi!” Ovo va sukilile oku yevelela kuenda oku sokolola catiamẽla kapuluvi awa va pumba, momo ka va liecele olumue kupange wa Yehova. Koloneke vilo, tu sukila oku kũlĩhĩsa ovituwa vietu viatiamẽla kupange tu lingila Yehova Suku.

13. Ovituwa viapata a Ruvene, a Dani kuenda a Asere a litepele ndati lovituwa viapata a Sevulono kuenda a Nafitali?

13 Ci soka 10.000 komanu va lieca olumue, va kuatele epuluvi lioku mola ndomo Yehova a lekisa okuti, Ombiali ya Velapo. Ovo va ponduile oku sapuila komanu vakuavo ovina viaco poku popia catiamẽla ‘kovilinga viesunga via Yehova.’ (Olonganji 5:11) Pole, epata lia va Ruvene, lia va Dani kuenda lia va Asere va tiamisilile ovitima viavo koku tata ovokuasi avo ndeci: Oviunda viavo, olombaluku viavo, atapu avo okuti oku linga upange wa Yehova ci sule. (Olonganji 5:15-17) Apata amue a kuatele ovisimĩlo via litepa. Epata lia va Sevulono kuenda lia va Nafitali “va kuata ovimuenyo viavo povaka” oco va kuatise Devora kuenda Baraka. (Olonganji 5:18) Tu pondola oku lilongisa ulandu umue u kuete esilivilo lia velapo watiamẽla kovituwa via litepa viyilila kupange woku lieca olumue.

“SIVAYI YEHOVA!”

14. Tu lekisa ndati okuti tu kasi oku kuatisa kuviali wa Yehova koloneke vilo?

14 Koloneke vilo, ka tu sukila oku linga uyaki oco tu kuatise kuviali wa Yehova. Pole, tu pondola oku kuatisa kuviali waye poku lekisa utõi kuenda ombili kupange woku kunda. Koloneke vilo, kuli esukila lialua liomanu va lieca olumue kupange wa Yehova. Vamanji valua, alume, akãi kuenda amalẽhe va siata oku lieca olumue kupange wotembo yosi. Vamanji valua va li tumbika kupange wakundi votembo yosi, kupange wo ko Betele, kupange woku tunga Olonjango Viusoma kuenda vakuavo va lieca olumue oco va talavaye kolohongele vimbo kuenda viofeka. Akulu vamue vekongelo va kasi oku talavaya Koseketa Yoku Tetulula Ovitangi Violombei kuenda oku pongiya olohongele viofeka. Omo liaco, tu koleli okuti Yehova wa sanjukila onjongole yetu yoku u vumba kupange wosi waye ku sukila ekuatiso kuenda eye ka ka ivalako alikolisilo etu.—Va Heveru 6:10.

Osimbu kua nõlele onjila yimue sokolola ekalo liepata liove kuenda liekongelo (Tala ocinimbu 15)

15. Tu pondola oku kolela ndati okuti ka tu kasi oku tepulula ombili yetu kupange tu lingila Yehova?

15 Tu sukila oku kũlĩhĩsa ocituwa cetu coku lieca olumue. Tu pondola oku li pula ndoco: ‘Ndi kasi hẽ oku ecelela okuti omanu vakuavo va linga onepa yalua yupange? Nda tiamisila hẽ utima wange koku sanda ovokuasi okuti oku vumba Yehova ci sule? Ndi kasi hẽ oku setukula ekolelo kuenda utõi wa Baraka, wa Devora, wa Yaeli kuenda womanu va soka 10.000 va lieca olumue poku talavaya lovina viosi ndi kuete oco ndi fendele Yehova? Ndi kasi hẽ oku sokolola oku ilukila kolupale ale kofeka yikuavo oco ndi kuate olombongo vialua kuenda oku pongolola ekalo liomuenyo wange? Nda ndi kuete ovisimĩlo viaco, anga hẽ ndi kasi oku likutilila ku Yehova catiamẽla kovina viaco loku sokolola kekalo liepata liange kuenda ekongelo?’ * (Tala etosi pombuelo yemẽla.)

16. Ndaño okuti Yehova o kuete ovina viosi, nye tu pondola oku eca kokuaye?

16 Yehova wa tu ĩha ombanjaile yilikasi yoku kuatisa kuviali waye. Tunde kotembo ya Adama la Heva, Eliapu ka li yongola okuti omanu va kuata ukamba la Yehova. Pole, eci tu kuatisa kuviali wa Yehova, tu lekisa ku Satana konele tua tiamẽla. Ekolelo lietu li tu vetiya oku lieca olumue kupange wa Yehova kuenda oku ci linga, ci sanjuisa utima waye. (Olosapo 23:15, 16) Ekolelo kuenda epokolo lietu li pondola oku eca ku Suku yetu epuluvi lioku tambulula alundi a Satana. (Olosapo 27:11) Epokolo lietu ombanjaile yimue ya velapo tu pondola oku eca ku Yehova kuenda eye o sanjuka calua omo liombanjaile yaco.

17. Elivulu Liolonganji 5:31 li tu longisa nye catiamẽla kovina vi ka pita kovaso yoloneke?

17 Ndopo omanu vosi voluali va ka nõlapo uviali wa Yehova okuti womunu ukuavo hawoko. Tu lavoka lesanju oku tẽlisiwa kuovina viaco! Kotembo yaco, tu kuata ovisimĩlo ndevi via Devora kuenda Baraka va imba ocisungo cokuti: “Ovanyali vove vosi, a Yehova va takevo ndoco. Puãi ava va ku sole va linge ndekumbi pokutunda.” (Olonganji 5:31) Ovina evi vi ka pita eci Yehova a ka kundula oluali lua vĩha lua Satana. Eci uyaki wo Harmagedo u ka fetika Yehova ka ka sukila ekuatiso liomunu umue oco a kundule ovanyãli vaye. Pole, tu ‘ka talamẽla’ kuenda tu ka ‘mõla ndomo Yehova a ka tu popela.’ (2 Asapulo 20:17) Omo liaco, koloneke vilo tu kuete epuluvi lilikasi lioku kuatisa kuviali wa Yehova lutõi kuenda ombili.

18. Upange wove woku lieca olumue u pondola oku kuatisa ndati omanu vakuavo?

18 Devora la Baraka va fetika oku imba ovisungo vioku yula poku eca esivayo ku Yehova okuti komunu akoko. Ovo va imba ocisungo vati: ‘Omo omanu va kuatako lutima wosi, oco sivayi Yehova!’ (Olonganji 5:1, 2) Cimuamue haico okuti, eci tu likolisilako oku vumba Yehova volonjila via litepa ci pondola oku vetiya omanu vakuavo oku eca “esivayo ku Yehova!”

^ tini. 8 O pondola oku tanga ulandu waco u komohĩsa Vutala Wondavululi 1 Yenyenye wo 2015, kemẽla 12-15.

^ tini. 15 Tala ocipama Cutala Wondavululi 1 Yevambi Linene wo 2015, losapi hati: “Oku Sakalala Lolombongo.”